Zagrebačka gruntovnica ima za cilj u sljedećih godinu dana riješiti 20-ak tisuća zaostalih predmeta, te tako prepoloviti postojeće efektivne zaostake, ali pritom neće ispustiti iz vida prioritetno rješavanje svih zahtjeva za upise tereta – hipoteka i fiducije – za potrebe financiranja investicijskih zahvata ili rješenja obiteljskih prilika. Predsjednik Općinskog građanskog suda u Zagrebu Ivica Pezo navodi da će ubrzanju upisa hipoteka poslužiti mjere Akcijskog plana sređivanja zemljišnoknjižnog odjela tog suda, a predstavio ih je u srijedu na brifingu u Ministarstvu pravosuđa.

Osjetljive investicije
“Sve zemljišno knjižne predmete o kojima ovise investicijski zahvati odlučili smo odmah stavljati u rad zbog njihove poslovne osjetljivosti, sprječavanja velikih šteta i smanjivanja koruptivne zone. Na to smo potaknuti i izjavama stranaka o interkalarnim kamatama koje, ako nisu vezane uz što kraće razdoblje, predstavljaju dodatni trošak. Ti su upisi najdelikatniji i zahtijevaju žurnu reakciju gruntovnice”, kaže Pezo.U Zagrebu bi trebalo doći do znatnog poboljšanja investicijske klime i ubrzanja poduzetničkih poduhvata ako se mjere budu faktički provodile. Na osnovi njih, i građani i investitori, moći će početi bolje planirati kako da im interkalarne kamate budu manje ili da ih nema. Od vremena kad postave zahtjev gruntovnici, s obzirom na njezin brzi rad na takvim predmetima, moći će “naštimati” što kraće razdoblje od kad im banka da sredstva na korištenje do početka redovite otplate kredita, tj. do dospijeća prve rate. No još je važnije što planove investitora ne bi više smjela na duži rok blokirati sudska administracija, a mjere znače i stavljanje požurnica ad acta. U Hrvatskoj udruzi banaka kažu da banke pozdravljaju sve ono što ima za cilj olakšavanje njihova poslovanja, ali i poslovanja njihovih klijenata. Ako se ostvare najave zagrebačke gruntovnice, to će zasigurno ići u tom smjeru, kažu u HUB-u. Mandat Peze na čelu najvećeg suda u zemlji, gdje radi 900 radnika, od toga 130 sudaca, ističe se po reformi rada gruntovnice gdje prije nisu uvažavali standard razvijenih zemalja koji znače hitni registracijski postupak, te žurno rješavanje upisa hipoteka. Sve do jučer je vladalo pravilo da sud takve zahtjeve može, ali i ne mora ubrzano rješavati.

Upis hipoteka
Odvjetnici komentiraju Poslovnom dnevniku da će prioritetno rješavanje zahtjeva za upis hipoteka poslovnih subjekata, koji investicajama pokreću nove psolove, imati za učinak poboljšanje investicijske klime koja još nije dobra. Kažu da su se mnogi ulagači susretali sa spornim načinom postupanja zagrebačke gruntovnice po požurnicama, tj. hitni se spisi nisu davali redovito u rad kao što Pezo traži da danas postane praksa. Pritom se, kažu, o požurnicama nije vodila sudska evidencija, pa se nije moglo utvrditi zbog čega je u nekima od tih spisa žurno postupano, a u nekima nije. Stranke, po čijim hitnim predmetima nije postupano, imale su problem i zbog toga što nisu dobivale odgovore i objašnjenja zbog čega njihovi predmeti nisu bili prioritetni. Takve blokade investicijskih zahvata pojedini su Pezini prethodnici čak branili tvrdnjama da požurnice nisu predviđene zakonom koji se primjenjuje u gruntovnici te da mogu biti tek signal djelatnicima da bi neki predmet trebalo ubrzati, a da odluka ovisi o djelatniku. Zagrebačka je gruntovnica od početka reforme 2004. do polovice svibnja 2008. zaostatke smanjila za oko 100 tisuću predmeta te ih još ima neriješnih 40.800.

U Zagrebu najveći promet nekretninama

Ministarstvo pravosuđa posebnu pozornost pridaje sređivanju stanja u zagrebačkoj gruntovnici jer se na području Grada Zagreba odvija najznačajniji promet nekretninama. ‘Od 109 gruntovnica postalo ih je ažurno 60-ak, a postoji problem u zagrebačkoj gruntovnici, koja zbog broja predmeta i njihove kompleksnosti još ima najveći postotak neriješenih predmeta’, ističe ministrica Lovrin.