Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Vidošević: Fiskalna je politika populistička

Autor: Marija Brnić
14. svibanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Stabilizacija nije smisao, već ekonomski rast i zapošljavanje, tvrdi predsjednik HGK

Raspravama o tečaju i hrvatskoj ekonomskoj politici pridružio se i Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, koji je na sjednici skupštine u utorak kritizirao i fiskalnu i monetarnu vlast, ali ne samo aktualnu, nego i sve garniture posljednjih tridesetak godina.
– Naši problemi nisu rezultat jedne garniture, već je to film koji već dugo gledamo, kazao je Vidošević, okarakteriziravši fiskalnu politiku populističkom, a monetarnu eksteritorijalnom, bez dodira s realnom sferom. Vidošević ne vidi razlog za tešku retoriku, pa i uvrede onih koji upozoravaju na postojanje problema, jer, deformacija ekonomske strukture nije nastala preko noći, pa stoga procjenjuje i da zaokret u ekonomskoj politici neće biti moguće izvesti brzo. Usporedio je s upravljanjem velikim brodom, koji da bi napravio zaokret miljama mora pripremati takav zahvat. Zaokret mora biti spor i vođen od svih kreatora ekonomske politike, a to su Vlada i Sabor, te središnja banka.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Trošenje tuđeg
Ključnim Vidošević vidi prestanak fetišiziranja, a u ekonomskom smislu to je stabilizacija.
– Klanjamo se zlatnom teletu, ali jednom će i tome doći kraj, dodao je Vidošević i podsjetio kako je još davno upozorio monetarne vlasti da stabilizacija ne smije biti smisao, već ekonomski rast i zapošljavanje. Hrvatska, nadalje, mora voditi odgovorniju fiskalnu politiku, od lokalne do državne razine, a u tom pogledu Vidošević naglašava kako je nužno što prije prestati trošiti tuđe, jer po njegovim tvrdnjama godišnje trošimo oko pet milijardi eura koje posuđujemo. Naš se rast bazira na domaćoj potražnji, a nju temeljimo na vanjskom dugu i o tome treba konačno razmišljati hladne glave, kaže Vidošević. Fiskalnoj politici poručio je da u zemlji moramo graditi ono što će nam dugoročno trebati, a ne ono što nam je potrebno na ovom stupnju razvoja, a monetarnu vlast upozorava da se ne može ponašati kao da je se ne tiče ako je fiskalna politika neodgovora. Premda je tečaj i njegova pogubnost za izvoz posljednjih godina bio redovita tema skupova u Komori, Vidošević je ustvrdio da u “13 godina koliko sam u Komori nismo nikad spominjali devalvaciju”. Tečaj se u Hrvatskoj kako je kazao formira otkupom deviza, doznakama i zaduživanjem, te rasprodajom imovine, a ne tekućim radom. Da to nije ispravan put, ilustrirao je usporedbom sa Slovačkom, koja ima tri puta manji BDP, no čiji stanovnici imaju veću kupovnu moć od Hrvata. Paritet kupovne moći mora biti u fokusu, upozorava Vidošević, koji procjenjuje i da će kapital iz Hrvatske uskoro sve više ići prema “dolarskim” tržištima, te da o tome u mnogim tvrtkama razmišljaju.

Raspravama o tečaju i hrvatskoj ekonomskoj politici pridružio se i Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, koji je na sjednici skupštine u utorak kritizirao i fiskalnu i monetarnu vlast, ali ne samo aktualnu, nego i sve garniture posljednjih tridesetak godina.
– Naši problemi nisu rezultat jedne garniture, već je to film koji već dugo gledamo, kazao je Vidošević, okarakteriziravši fiskalnu politiku populističkom, a monetarnu eksteritorijalnom, bez dodira s realnom sferom. Vidošević ne vidi razlog za tešku retoriku, pa i uvrede onih koji upozoravaju na postojanje problema, jer, deformacija ekonomske strukture nije nastala preko noći, pa stoga procjenjuje i da zaokret u ekonomskoj politici neće biti moguće izvesti brzo. Usporedio je s upravljanjem velikim brodom, koji da bi napravio zaokret miljama mora pripremati takav zahvat. Zaokret mora biti spor i vođen od svih kreatora ekonomske politike, a to su Vlada i Sabor, te središnja banka.

Trošenje tuđeg
Ključnim Vidošević vidi prestanak fetišiziranja, a u ekonomskom smislu to je stabilizacija.
– Klanjamo se zlatnom teletu, ali jednom će i tome doći kraj, dodao je Vidošević i podsjetio kako je još davno upozorio monetarne vlasti da stabilizacija ne smije biti smisao, već ekonomski rast i zapošljavanje. Hrvatska, nadalje, mora voditi odgovorniju fiskalnu politiku, od lokalne do državne razine, a u tom pogledu Vidošević naglašava kako je nužno što prije prestati trošiti tuđe, jer po njegovim tvrdnjama godišnje trošimo oko pet milijardi eura koje posuđujemo. Naš se rast bazira na domaćoj potražnji, a nju temeljimo na vanjskom dugu i o tome treba konačno razmišljati hladne glave, kaže Vidošević. Fiskalnoj politici poručio je da u zemlji moramo graditi ono što će nam dugoročno trebati, a ne ono što nam je potrebno na ovom stupnju razvoja, a monetarnu vlast upozorava da se ne može ponašati kao da je se ne tiče ako je fiskalna politika neodgovora. Premda je tečaj i njegova pogubnost za izvoz posljednjih godina bio redovita tema skupova u Komori, Vidošević je ustvrdio da u “13 godina koliko sam u Komori nismo nikad spominjali devalvaciju”. Tečaj se u Hrvatskoj kako je kazao formira otkupom deviza, doznakama i zaduživanjem, te rasprodajom imovine, a ne tekućim radom. Da to nije ispravan put, ilustrirao je usporedbom sa Slovačkom, koja ima tri puta manji BDP, no čiji stanovnici imaju veću kupovnu moć od Hrvata. Paritet kupovne moći mora biti u fokusu, upozorava Vidošević, koji procjenjuje i da će kapital iz Hrvatske uskoro sve više ići prema “dolarskim” tržištima, te da o tome u mnogim tvrtkama razmišljaju.

Veliki izazovi
Na skupštini, koja je održana u novom sastavu, predstavljeni su aktualni trendovi u gospodarstvu. Direktorica Centra za makroekonomske analize HGK Jasna Belošević-Matić iznijela je procjene kako će rast BDP-a ove godine ove godine, s obzirom na sve okolnosti na globalnom tržištu, biti između 4,5 i 4,8 posto, a premda Hrvatska nije izravno izložena globalnoj financijskoj i kreditnoj krizi, ističe kako su pred Hrvatskom ove godine veliki izazovi, prije svega zbog rekordnog rasta cijena hrane i nafte. Usopjen je izvještaj o radu HGK u prošloj godini, te financijski račun za prošlu godinu, prema kojemu je HGK ostvarila prihode u iznosu od 243.774.909 kuna, a rashodi su bili nešto niži, 241.125.686 kuna, a plus od 2.469.223 kune prenijet će se u nardnu godinu.

Reforma HGK je poželjna

Komentirajući najave potpredsjednika Vlade Damira Polančeca o skoroj reformi HGK, Vidošević je ustvrdio da je riječ o istovijetnom projektu za kojeg se godinama zalaže i sama Komora. – Upravo smo iz HGK isticali da treba težiti austrijskom modelu, kaže Vidošević, koji je više puta tijekom skupštine istaknuo važnost komorske organizacije, posebice u kontekstu približavanja EU za koju smo svi mi u Hrvatskoj “razina statističke greške”. Bez HGK u proteklih 156 godina, ne bi bilo ni HŽ-a, Zagrebačkog velesajma, Umjetničkog paviljona, a HGK je, kazao je Vidošević, branila hrvatski interes i kada nije bilo hrvatske države.

Autor: Marija Brnić
14. svibanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close