Početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća studenti su mogli solidno zaraditi stojeći pred trgovinama Standard konfekcije i bilježiti koliko ljudi prođe mimo njihovih izloga, a koliko ih uđe u trgovinu. Uprava Standarda angažiranjem studenata-brojača željela je, među ostalim, izmjeriti koliko uređenost izloga ili lokacija utječu na prolaznike da kupuju u njihovim trgovinama. No nakon prvog kruga “snimanja” poslovodstvo je odustalo od planiranog sustavnijeg istraživanja, jer mu se valjda učinilo da uludo baca novac na nešto što se može jednostavnije i jeftinije utvrditi. Od tada se mnogo toga promijenilo u odnosu hrvatskih menadžera prema istraživanjima tržišta. Sve više hrvatskih menadžera koriste usluge agencija za istraživanje tržišta i javnog mnijenja. U angažiranju istraživačkih agencija prednjače menadžeri hrvatskih tržišnih lidera, osobito menadžeri iz proizvodnih tvrtki.
Visoke stope rasta
U Hrvatskoj danas djeluje dvadesetak agencija za istraživanje tržišta. U većini su u vlasništvu inozemnih agencija ili su poslovno povezani sa stranim istraživačkim agencijama. Premda se istraživačka industrija u Hrvatskoj još ne širi i ne razvija brzinom kojom su rasle i bujale agencija za oglašavanje ili odnose s javnošću prije nekoliko godina, i njezini se poslovi i prihodi značajno uvećavaju. Nacionalna predstavnica Svjetske udruge istraživačkih agencija (ESOMAR) za Hrvatsku i direktorica agencije Hendal Nevenka Hendrih kaže kako hrvatska istraživačka industrija u posljednjih desetak godina raste po relativno visokim stopama, višim od stopa rasta u SAD-u i EU. U prošlogodišnjem izvještaju ESOMAR-a navedeno je da u Europi najveće stope rasta istraživačke industrije imaju zemlje središnje i istočne Europe, a prednjače Turska sa 30 posto rasta, Rusija 27 posto te Estonija sa 21 posto rasta korigirano za inflaciju. Ukupna stopa rasta hrvatske istraživačke industrije iznosila je 8,2 posto, a korigirana za inflaciju 4,9 posto. Istodobno je u SAD-u ukupna stopa rasta bila 6,6 posto, a korigirana za inflaciju 3,3 posto, u Velikoj Britaniji dva posto i korigirana 0,1 posto, u Njemačkoj pet posto (korigirana 3,1 posto), u Austriji 12,8 posto (korigirana 10,9) , u Mađarskoj 5,3 posto (korigirana 3,3 posto), u Rumunjskoj 28,6 posto, odnosno korigirana 19,2 posto, a u Sloveniji je ukupna stopa rasta bila 10 posto, a korigirana za inflaciju 7,4 posto. Istraživačka industrija u Hrvatskoj, dakle, raste ipak nešto sporije nego u zemljama s približno jednako razvijenim gospodarstvom. O tome svjedoče i podaci o prihodu istraživačke industrije po pojedinim zemljama. Po podacima ESOMAR-a, ukupni prihod hrvatske istraživačke industrije u 2006. iznosio je 19 milijuna dolara, a po glavi stanovnika za istraživanja tržišta izdvajano je 4,3 dolara. U Sloveniji je istraživačka industrija uprihodila 16 milijuna dolara, a po stanovniku je za tržišna istraživanja izdvajano osam dolara. U Mađarskoj je po stanovniku izdvajano 7,2 dolara, u Austriji 15 dolara, u Njemačkoj 26,7 dolara, u Francuskoj 35,3 dolara, u Velikoj Britaniji 39,2 dolara, a u SAD-u 27,5 dolara. U Rumunjskoj je po stanovniku izdvajano manje nego u Hrvatskoj – samo 1,4 dolara. Agan Begić iz agencije Promocija plus tvrdi da “većina agencija koje djeluju na našem tržištu primjenjuje najsuvremenije metode istraživanja i ni po čemu se ne razlikuju u primjeni istraživačkih tehnika od onih koje se mogu naći u razvijenim zapadnim zemljama”.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu