Frank J. Navratil profesor je ekonomije i financija na američkom sveučilištu John Carroll University u Clevelandu, u državi Ohio. Dvadeset godina bio je dekan poslovne škole Boler School of Business u sastavu ovog sveučilišta, kojeg su još 1886. godine osnovali Isusovci. John Carroll University privatno je sveučilište koje godišnje pohađa oko 3200 redovitih studenata i 700 postdiplomaca. Bivši dekan poslovne škole Frank J. Navratil ovih je dana u radnom posjetu Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, visokoj školi s pravom javnosti osnovanoj prije četiri godine. U Zagreb je došao kako bi pomogao u razvoju Zagrebačke škole koja inače u svom programu koristi iskustva s tog američkog sveučilišta i gdje se svake godine usavršavaju njezini profesori. Frank J. Navratil nije prvi put u Hrvatskoj. Boravio je tri tjedna 1994. godine na Riječkom sveučilištu .

Edukacija profesora
Ugodno je, kaže, iznenađen da se u samo četiri godine rada učinio velik napredak. Prof. Navratil inače dobro poznaje poslovne škole diljem svijeta, u Peruu, Kanadi, Češkoj, Rusiji i Ukrajini, jer je uključen u rad izdavanja certifikata koji dodjeljuje AACSB International (The Association to Advance Collegiate Schools of Business). Spomenuti certifikat poslovne škole teško dobivaju, a proces usklađivanja traje i po osam godina jer su vrlo strogi kriteriji. Frank J. Navratil inače je i mentor koji vodi poslovne škole i priprema ih za proces certifikacije.
Prije nekoliko godina američka vlada sponzorirala je edukaciju profesora sa sveučilišta u tranzicijskim zemljama kako bi poslovne škole u svom sastavu prilagodili programima zapadnih država.Tako je prof. Navratil poučavao nastavnike ne samo u Rijeci, već i u Pragu te Ukrajini i Rusiji. Istodobno, ti bi se profesori educirali na Sveučilištu John Carroll University u Clevelandu. Razlike između starih i novih tranzicijskih škola mogu biti velike. Navratil objašnjava kako nove škole kao što je Zagrebačka imaju prednosti ali i nedostatke. “Prednost im je što počinju otpočetka i mogu birati koji program će uzeti – američki ili europski. Nedostatak bi bio što moraju mnogo učiti od drugih jer počinju od nule. U tim školama vrlo je važno naučiti ljude da budu vođe. To znači učiti studente sustavima vrijednosti kako bi bili u mogućnosti pokrenuti druge ljude i potaknuti razvoj gospodarstva”, kaže profesor Navratil.
Na pitanje što još mora znati vođa da bi bio istodobno i uspješan menadžer, Navratil odgovara: “Treba znati koristiti sve prednosti tehnologije, odnosno važno je da ljudi prepoznaju njezine koristi u komunikaciji i u bržem i lakšem donošenju odluka. Također, važno je da vođa ima osobni integritet, osjećaj za zajednicu te da razmišlja na strateški način, slikovito rečeno, da zna što ga čeka iza ugla. Mora nadalje imati sposobnost motiviranja drugih ljudi i znati da on nije jedini o kojem sve ovisi. Jednostavno rečeno, treba biti skroman a ne umišljen. Dakako, sve to uključuje i osjećaj za potrebe potrošača, klijenata i poslovnih partnera.”
Navratil smatra kako se ipak vođama ljudi ne rađaju, ali puno vrijednosti se nauči od najranije mladosti, u odgoju roditelja, u religiji i potom u insitucijama kao što su škole. “Obrazovanje u školama uči ljude razmišljati analitički, ali se zapostavlja ljudska strana. Dobri menadžeri i vođe moraju učiti malo više o sebi samima – koje su im loše a koje dobre strane”, zaključuje Frank. J. Navratil.

Dobar vođa
Kao primjer dobrog vođe Navratil je naveo Sama Waltona, svojedobno jednog od prvih ljudi svjetske trgovačke kompanije Wal Mart kojem nije bilo teško ustati se noću i razgovarati s ljudima koji su utovarivali robu u kamione. Bio je na licu mjesta i slušao njihove primjedbe kako popraviti proizvodne cikluse i procese. U europskim poslovnim školama, kaže Navratil, veći je naglasak na međunarodnom i međukulturnom usavršavanju zbog činjenice što na tim prostorima žive različliti narodi. Europske škole naglašavaju učenje stranog jezika i komunikacije među narodima, odnosno kako internacionalno poslovati s čime Amerikanci nisu toliko opterećeni. Poslovne škole u Americi mnogo su više usredodočene na tržišno poslovanje i konkurenciju i naglasak im je na stjecanju profita. “Europski studenti mogli bi učiti, primjerice, i od Kineza koji sve više razmišljaju na tržišni način o efikasnosti i profitabilnosti. Međutim, i Amerikanci moraju učiti o drugim kulturama i strane jezike naroda zbog globalizacije”, kaže Navratil.