Hrvatska vlada kasni s izradom zakonskih prijedloga za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije na području financijskih usluga. Nije donesen ni jedan od četiri zakonska akta koji su, prema Vladinom planu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU u 2008.,trebali biti doneseni u prvom kvartalu ove godine. U svojem planu Vlada je u prva tri mjeseca ove godine najavila donošenje zakona o kreditnim institucijama (ZOKI), o osiguranju depozita, o reorganizaciji, likvidaciji i stečaju kreditnih institucija te o institucijama za elektronički novac.

Rok do lipnja
Prije tjedan dana Ministarstvo financija objavilo je da su ova četiri zakonska prijedloga prebačena u treće tromjesečje ove godine i to “prvenstveno iz razloga dinamike pregovaračkoga postupka, a na izričit zahtjev pregovaračkoga tima, odnosno pregovarača za to područje i Hrvatske narodne banke, koji su zaduženi za pripremu radnih nacrta ovih zakonskih prijedloga”. Premijer Ivo Sanader na Vladinoj sjednici u petak proteklog tjedna upozorio je da za ispunjavanje plana usklađivanja s EU Hrvatska narodna banka do lipnja mora izraditi tri zakona. Izrada Zakona o kreditnim institucijama, koji zamjenjuje sadašnji Zakon o bankama, za sada je najdalje odmakla i on bi vrlo skoro trebao stići do Europske komisije. Riječ je o vrlo opširnom zakonskom aktu od tristotinjaka članaka koji reguliraju uvjete za osnivanje, poslovanje te prestanak rada kreditnih institucija sa sjedištem u Repulici Hrvatskoj kao i superviziju nad njihovim poslovanjem. ZOKI definira i uvjete pod kojima pravne osobe sa sjedištem izvan Hrvatske mogu pružati bankovne i(li) financijske usluge u RH. Radna verzija Zakona bila je na javnoj raspravi od srpnja prošle godine. ZOKI je jedan od ukupno jedanaest zakona koje Hrvatska mora donijeti u sklopu obveze usklađivanju svojeg zakonodavstva s europskim na području financijskih usluga. On je ujedno jedan od najvažnijih, a druga su dva ključna akta u ovom području zakon o vrijednosnim papirima te zakon o platnom sustavu.

Neovisnost HNB-a
Prema Vladinom planu usklađivanja, Hrvatska je do kraja ove godine trebala donijeti sve zakonske prijedloge u sklopu prilagodbe EU na području financijskih usluga. No, kako već na samom početku godine čak četiri prijedloga kasne te se njihovo finaliziranje odgodilo za čak šest mjeseci, pitanje je hoće li preostali zakonski akti biti pripremljeni u rokovima koje je Vlada prvotno, očito optimistično, planirala. Bilo je predviđeno da u drugom kvartalu, znači do kraja lipnja ove godine, Ministarstvo financija, zajedno s Hanfom, pripremi Zakon o tržištu kapitala, u kojem bi se reguliralo i područje vrijednosnih papira. U istom roku, za manje od dva mjeseca, trebale bi biti gotove i izmjene Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci. Potpuna neovisnost HNB-a i njezina usklađenost s europskim sustavom središnjih banaka obveza je koju Hrvatska mora ispuniti kako bi mogla zatvoriti pregovore u poglavlju Ekonomska i monetarana politika. Za treći kvartal ove godine predviđeno je donošenje Zakona o financijskim konglomeratima, a tijekom tri posljednja mjeseca 2008. Ministarstvo financija moralo bi završiti izradu trećeg ključnog zakonskog akta za prilagodbu EU, Zakona o platnim sustavima.

Pet mjerila za zatvaranje poglavlja

Pregovore s Europskom unijom u poglavlju Financijske usluge Hrvatska je otvorila u lipnju prošle godine. Za zatvaranje ovog poglavlja EU je postavila pet mjerila. Prvo je uređivanje infrastrukture cjelokupnog financijskog tržišta, koje će se “pokriti” putem spomenutih 11 zakona, a svi oni trebaju biti prihvaćeni najkasnije do kraja ove godine. Drugo mjerilo za zatvaranje poglavlja Financijske usluge odnosi se na uvođenje EU smjernice o tržištu financijskih usluga (jedinstvena EU putovnica), a ostala tri mjerila obuhvaćaju obveze usklađivanja s europskom pravnom stečevinom osiguravateljskog sektora, tržišta ulagačkih usluga te pitanja vrijednosnih papira.