Na leasing se nakon desetljeća kontinuiranog rasta te djelatnosti u Hrvatskoj može kupiti gotovo sve, no to tržište i dalje obilježava dominacija osobnih vozila u broju zaključenih ugovora i njihovoj vrijednosti. Snažan rast industrije leasinga posljednjih je godina poziciju osobnih vozila donekle ublažio, a u fokusu se na leasing tržištu sve više nalaze i nekretnine te leasing opreme. Uz probuđeno zanimanje za tim oblikom financiranja, posebno kod pravnih osoba kojima je u pravilu isplativiji od kredita, dodatan je poticaj rastu leasinga posljednjih godinu-dvije dala i sama Hrvatska narodna banka, koja je restriktivnim mjerama ograničavanja kreditnih plasmana banke de facto natjerala na pronalazak novih kanala plasmana novca. Osim toga i zamah građevinske industrije doveo je do sve većeg interesa za leasing nekretnina. Zasad je u tom segmentu najveći interes za leasing poslovnih objekata te proizvodnih hala i trgovačkih centara. No leasing se sve češće koristi i kao oblik za financiranje gradnje stambenih naselja, a najave leasing tvrtki ukazuju da će se pojačati ponuda leasinga stambenih objekata, što bi tom segmentu leasing poslovanja dalo veći zamah za daljnji rast. Prema podacima Hrvatske agencije na nadzor financijskih usluga, koncem trećeg lanjskog tromjesečja na financiranje nekretnina otpadala je otprilike petina ugovora gledano po vrijednosti leasinga. Ukupno su leasing tvrtke u tom razdoblju imale 151,7 tisuća zaključenih ugovora, za financijski i operativni leasing te ugovor o zajmu, a čija je ukupna ugovorena vrijednost bila 37,45 milijardi kuna. Na nekretnine se odnosilo 1487 ugovora, no vrijednost im je ukupno prelazila 7,62 milijarde kuna. Najviše ugovora zaključeno je bilo za leasing osobnih automobila, čak 103,5 tisuća, a ukupna vrijednost tih ugovora prelazila je 12,83 milijarde kuna. Pritom se glavnina, nešto iznad 7,6 milijardi kuna, odnosila na operativni leasing. Slijede po broju zaključenih ugovora o leasingu gospodarska vozila, odnosno teretna i prijevozna, a za čiju je nabavu koncem lanjskog trećeg tromjesečja bilo aktivno 30.000 ugovora, za operativni i financijski leasing te zajmove. Ukupna vrijednost ugovora u tom je segmentu prelazila 8,2 milijarde kuna.

Za nabavu strojeva i opreme, od poljoprivredne mehanizacije preko medicinske do informatičke opreme, u tom je razdoblju bilo zaključeno 13,1 tisuća ugovora, čime je osigurana nabava u vrijednosti većoj od 5,8 milijardi kuna. Istodobno je za financiranje plovila bila ugovorena svota nešto veća od 2,1 milijardu kuna, a zaključeno je bilo 1937 ugovora za tu namjenu. Najmanji iznos u pogledu broja ugovora i njihove vrijednosti u Hrvatskoj odnosi se na leasing postrojenja, samo 59 ugovora u iznosu od ukupno 50 milijuna kuna. Popularnosti leasinga pridonose i sve češće vijesti kako se za gradske tvrtke poput zagrebačkog ZET-a, odnosno Holdinga ili splitskog Prometa nabavljaju autobusi i tramvaji. Promet od ove godine na leasing nabavlja 20 niskopodnih autobusa, a uz nabavu novih 70 niskopodnih tramvaja ZET nabavlja i čak 240 novih autobusa, što se smatra jednim od najvrednijih leasing poslova u Hrvatskoj. Gradske su vlasti te poteze pojasnile povoljnijim od uobičajenih načina kupnje zbog ušteda. Samo Zagreb na spomenutoj nabavi računa na uštedama za troškove više od tisuću radnika za održavanje i nabavu rezervnih dijelova, a leasingom se osigurava održavanje i popravci, odnosno zamjensko vozilo ako popravak nije moguć u zajamčenih 24 sata. Leasing ponuda nedavno je stigla i Ministarstvu obrane Republike Hrvatske za nabavu zrakoplova za Oružane snage. Pojedine leasing tvrtke u posljednje vrijeme intenzivno najavljuju snažnije okretanje financiranju malog i srednjeg poduzetništva. Osim automobilskog tržišta, na kojemu leasing tvrtke i u 2008. godini očekuju rast i iznad 20 posto, procjenjuje se da će se uzlazan trend nastaviti i da će leasing biti sve prisutniji oblik financiranja u segmentu nekretnina te nabave opreme.

Bez leasinga IT opreme gube država i mali poduzetnici

Iako iz godine u godinu vlada sve snažnije ističe kako joj je cilj brza informatizacija malog i srednjeg poduzetništva, povećanje efikasnosti velikih kompanija i modernizacija javne uprave, na tržištu za takve projekte nema dovoljno kapitala. Štoviše, upravo je država ograničila dostupnost razvijenijih financijskih instrumenata, poput leasinga, kojima bi se ti problemi mogli riješiti. Informatičke kompanije stoga upozoravaju da ih takva situacija znatno ograničava u poslovanju. “Praksa je diljem svijeta da se nabave softvera financiraju leasingom. SAP čak ima svoj posebni program ”SAP financing“ koji je osmišljen kako bi se malim i srednjim poduzetnicima omogućilo da informatiziraju i osuvremene svoje poslovne procese. Zbog nedorečenosti hrvatskog zakonodavstva banke nevoljko ulaze u leasing softvera”, izjavio je Marko Biljan, direktor korporativnih komunikacija SAP Hrvatska. Slično tvrde i u najvećem sistemskom integratoru u Hrvatskoj, tvrtki King-ICT. Tamo pojašnjavaju da su Hanfa – svojim rigoroznim pristupom, i država – posljednjim izmjenama Zakona o leasingu, gotovo ugasile tržište leasinga IT-a. “Leasing je spao isključivo na velike financijske institucije koje rade u okviru svojih kvota i kojima je mnogo jednostavnije raditi leasing stvari s kojima su dobro upoznate kao primjerice s automobilima. Paradoksalno je da bi od operativnog leasinga IT-a najviše koristi imala upravo država”, ističe Banović.
(B. Ivezić)