Najgora kriza hrane u ovoj generaciji pojavila se kao točkica na računalnim zaslonima američkih burzi. U početku se činilo da je samo riječ o lošem vremenu. U Chicagu, Minneapolisu i Kansas Cityju trgovci na burzi prošlog su ljeta gledali kako raste cijena žita potaknuta slabom žetvom u SAD-u i Europi te znacima duge suše u Australiji. Ali za nekoliko tjedana trgovci su otkrili efekat snježne grude koja će na kraju smijeniti premijera Haitiji, zbog koje će više djece u Mauritaniji otići gladno u krevet, pa čak i prouzročiti da Amerika ograniči prodaju velikih vreća riže. Kako cijene rastu, veliki proizvođači žitarica, uključujući Argentinu i Ukrajinu, borili su se s inflacijom, izazvanom djelomično rastućim računima za naftu i postavili zabranu izvoza niza žitarica da bi kontrolirali cijenu na domaćem tržištu. To je značilo manju ponudu na svjetskim tržištima. Cijene kukurza rasle su već mjesecima potpomognute proizvodnjom etanola koje su poticale vlade. Proizvođači soje osjećali su pritisak povećane potražnje u Kini. No kako se globalna ponuda smanjila, cijene kukuruza, soje, žita, riže i ostalih žitarica krenule su prema stropu. Strani kupci koji su obično kupovali jednomjesečnu zalihu iznenada su počeli stvarati zalihe. Naručivali su triput veće količine nego inače, a nemiri zbog hrane počeli su izbijati posvuda. To je pak potaknulo američke proizvođače da naručuju sve više iz straha da uskoro neće biti žita bez obzira kolika cijena bila. “Nismo ovo nikada vidjeli. Cijene su u mjesec dana skočile više nego u cijeloj godini. A bez obzira na cijenu uvijek postoje kupci”, kaže Jeff Voge, nezavisni trgovac. Šok zbog cijena hrane kotrlja se svjetskim tržištima, destabilizira vlade, potiče ulične nerede i prijeti novim valom gladi u najsiromašnijim zemljama svijeta.
(The Washington Post)