Hoće li cijene u Hrvatskoj još rasti, neizbježno je pitanje posljednjih mjeseci, na koje nema jasnog odgovora. Sadašnje povećanje cijena hrane na svjetskim tržištima uvjetovano je brojnim faktorima, vremenskim uvjetima, rastom cijena nafte, sve većim brojem hektara zasađenih kulturama za biogorivo nasuprot hrane, a na koncu i špekulantima koji siju paniku. Ako je vjerovati stručnjacima, koji se pozivaju na svjetska tržišta neće, no osluškujući puls domaćih proizvođača hrane rast cijena je neizbježan.

Otkup pšenice
Na svjetskim je tržištima terminska prodaja hrane za jesen unazad nekoliko tjedana pala za 20 do 25 posto. Primjerice, u svibnju je na važnijim svjetskim i europskim burzama ponuda za otkup tone pšenice iznosila 215 eura, dok su proizvođači tražili 235 eura po toni. S druge strane, za studeni ove godine cijena tone u terminskoj prodaji iznosi 201 euro za tonu, prema 206 koliko traže proizvođači. Projekcije za sljedeću godinu pak tvrde da će cijena pasti ispod 200 eura, što sugerira pad cijena. Stipan Bilić, direktor Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, kaže da se globalno stvorila nepotrebna panika, jer uz postojeća znanja i tehnologije nestašice hrane ne bi trebalo biti, a samim tim nema ni govora o daljnjem rastu cijena. “Ako je vjerovati terminskim prodajama pšenice, cijena hrane u budućnosti bi se trebala smiriti, kako na svjetski tržištima, tako i kod nas”, kaže Bilić. No slaba je to utjeha za domaće stanovništvo, smatraju ekonomski analitičari iz dvaju sindikalnih središnjica, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS). Mario Švigir i Goran Bakula slažu se da je neprekidan rast cijena energenata i hrane novi fenomen u svjetskoj ekonomiji, no bez obzira na globalne čimbenike, obojica drže da se njime pretjerano plaši građane kako bi se stvorili uvjeti za “psihološku inflaciju”. Hoće li uopće cijene u Hrvatskoj na jesen rasti i koje, ne žele prognozirati. “Situacija u Hrvatskoj je vrlo zanimljiva zbog trgovačkih lanaca koji već neko vrijeme u nas funkcioniraju kao generator smanjenja inflacije. Kada su tijekom prošle godine zabilježena najveća poskupljenja u svijetu, Hrvatska je zabilježila manju godišnju stopu inflacije nego prethodnih godina. Primjerice, ako meso poskupi, trgovački lanci ne žele izgubiti stranke pa prodaju meso iz uvoza koje je jeftinje. Isto je i s kruhom, nijedan pekar ne želi prvi povećati cijenu, jer zna da će izgubiti kupce. Prije dvije godine jaja su tako kod nas stajala oko dvije kune po komadu, a trgovački su lanci sada uoči blagdana imali akcije na kojima se ta namirnica prodavala za manje od kunu. Slobodno možemo reći da veća ponuda trgovačkih lanaca diktira niže cijene”, objašnjava Bakula iz NHS-a. Rast cijene na stranim tržištima, kaže, neće se preslikati na Hrvatsku upravo zbog trgovačkih lanaca koja povećanjem cijena ne žele pokleknuti pred konkurencijom ni stvoriti pad kupovne moći.

Velike investicije
Švigir ovu inflaciju pak drži jednim potpuno novim trenutkom u svjetskoj povijest. Čak ni naftna kriza 70-ih godina prošlog stoljeća, dodaje, s ovim se stanjem ne može povezati. “Najteža stvar ove inflacije je što ona uglavnom vezana uz špekulativni element te se stoga ne može jasno prognozirati što će i koliko najviše poskupjeti. Ako neki sektori samostalno povećaju cijene nekih proizvoda, dugoročno će sami sebi dokinuti tržište i ubiti kupovnu moć građana”, procjenjuje ekonomski analitičar SSSH. A da bi se zaustavio nekontrolirani rast cijena, potrebno ih je, kaže, pratiti, ali i zaustaviti velike investicije iz proračuna, jer sada na prvom mjestu trebaju biti ljudi. “Rastom cijena najviše su pogođene male zemlje, poput Hrvatske, koje su potpuno liberalizirale svoja tržišta. U takvim okolnostima država bi trebala razmisliti kako pomoći najugroženijim slojevima građana. To je gradska sirotinja, koji sami ne proizvode hranu, samohrani roditelji, umirovljenici s malim primanjima i ljudi s kreditnim obvezama vezanima uz valutnu klauzulu”, smatra Švigir. Kako bi se cijeli svijet u budućnosti odupro pritiscima poskupljenja, on predlaže podrobniju analizu i promjenu prehrambene politike te stvaranje robnih zaliha. Bilić iz HUP-a pak drži kako sada nije trenutak za stvaranje zaliha, jer treba pričekati da se cijene smire. “Bude li se sada radilo na robnim zalihama, novi rast cijena je neizbježan”, zaključio je Bilić.

Izraelski trgovački lanci ograničili prodaju riže

JERUZALEM Dva vodeća izraelska trgovinska lanca ograničila su prodaju riže na dva pakiranja po kupcu strahujući od nestašica tog prehrambenog artikla u svijetu, piše izraelski dnevni list The Marker. Prodaju riže privremeno su ograničili lanci Supersol i Blue Square. Izraelci su takvu mjeru poduzeli nakon što je cijena riže na svjetskim tržištima naglo porasla zbog rasta cijene energije i umjetnih gnojiva zbog suša u državama proizvođačima i zbog rasta potražnje. Nekim kategorijaam riže cijena po toni narasla je za 50 posto zadnjih mjeseci. Stoga su zemlje proizvođači, primjerice Tajland, koji je najveći svjetski izvoznik riže, zatim Vijetnam, Indija, Indonezija i Egipat nedavno poduzeli korake prema ograničenju izvoza riže. Izraelski čelnici predviđaju da bi cijena riže mogla idućih tjedana narasti za 70 posto, a mogle bi rasti i cijene mlijeka, šećera, kave i brašna.
(H)

Za hranu 278 kuna više nego lani

Četveročlana je obitelj u ožujku, prema izračunu SSSH, za hranu morala izvojiti 2233 kune, odnosno 278 kuna više nego u istom mjesecu lani. Godinu prije, međutim, košarica prehrambenih proizvoda poskupjela je samo 7 kuna. U posljednja četiri mjeseca potrošačka košarica NHS-a poskupjela je za 84,75 kuna. U ožujku je iznosila 6445,76 kuna, a u prosincu 2007. 6361,01 kunu. Košarica u ožujku ove godine za 157,87 kuna skuplja je u odnosu na prosinac 2006. kada je iznosila 6287,89 kuna. Dakle, u godinu dana od prosinca do prosinca poskupjela je za 73,12 kuna, a u posljednja četiri mjeseca 84,75 kuna.

ključna stvar tek dolazi

Dva sata postala su 15 minuta. Zašto to još nije donijelo veću zaradu?

Koliko robe kupiti

Zašto kompanije više ne žele držati puna skladišta? Iza svega je veliki novac