Tržište svih vrsta luksuznih proizvoda posljednjih godina bilježi znatan napredak. Kada je nešto skupo, luksuzno, individualno i pomalo ekstravagantno, tržišni uspjeh je zajamčen. A među luksuznim objektima su i automobili. Tržište luksuznih, sportskih i, najvažnije, skupih automobila u novom je mileniju procvjetalo. Automobili koji stoje stotinjak tisuća eura postali su svakodnevnica u većini europskih i azijskih zemalja, a sve je više i onih čije se cijene penju prema iznosu od milijun eura. I u Hrvatskoj se posljednjih desetak godina dogodila prava poplava luksuza na cestama. Premium marke poput Mercedesa, Audija i BMW-a drže više od 6% tržišta i godišnje prodaju više od 6000 automobila. Upravo njemački trojac predstavlja okosnicu hrvatskog tržišta premium automobila. Na europskoj razini (25 starih članica EU-a i EFTA) broj jedan je Mercedes koji je 2007. prodao više od 730.000 automobila, drugi je BMW sa 705 tisuća, dok treće mjesto drži Audi sa oko 660.000 automobila. Upravo Audi predstavlja pravi fenomen među njemačkim premium proizvođačima. Za razliku od BMW-a i Mercedesa koji su svoj ugled izgradili još početkom, odnosno sredinom 20. stoljeća, Audi je u premium segment postupno ulazio kroz protekla dva desetljeća. Njihov tržišni uspjeh se time može smatrati još većim. A kakva je situacija u Hrvatskoj? Prema službenim statistikama, Mercedes-Benz drži prvo mjesto. Hrvatski zastupnik je u 2007. prodao 1795 automobila, čime je Mercedes na 15. mjestu u Hrvatskoj. Slijedi 17. Audi sa 1437 i 19. BMW sa 1244 prodana automobila. No u PZ Autu, zastupniku za marku Audi, ističu kako službene statistike nisu realan pokazatelj stanja na našem tržištu. “U statistici koja se objavljuje nalaze se i vozila koja nisu nova. Radi se o takozvanim godišnjacima, vozilima koja su vožena u inozemstvu, stara su do jedne godine i kod prve registracije u Hrvatskoj registriraju se kao nova vozila što automatski ulazi u statistiku. Dakle, Audi je u Hrvatskoj najprodavaniji premium brend novih vozila već niz godina pa tako i u 2007. Kada se iz statistike izuzmu godišnjaci, Audi ima još bolje rezultate, to jest daleko je ispred konkurencije”, ističe Vladimir Lipovac, direktor marke Audi za Hrvatsku.

Službene statistike
Kao razlog za takav uspjeh u PZ Autu ističu paletu proizvoda, nove modele koji su lansirani na tržište zadnjih godina, kvalitetu proizvoda, ali i Audijev tim u Hrvatskoj. A da Audijevi timovi dobro rade i u nekim drugim dijelovima Europe, potvrđuje činjenica da je marka iz Ingolstadta nedavno preuzela lidersku poziciju u segmentu na tržištu Velike Britanije. Naravno, glavni cilj je biti globalni broj jedan: “Uvjereni smo da imamo pravu strategiju kako bismo zadržali vodeće mjesto u Hrvatskoj, a uskoro se to očekuje i globalno. Audijev cilj globalno je 2015. biti vodeći premium brend ne samo po prodaji nego i po zadovoljstvu kupca i imageu”, kaže Vladimir Lipovac. Što u Mercedes-Benzu misle o Audijevu tumačenju službenih statistika do zaključenja ovog izdanja nismo uspjeli doznati, no činjenica je da službene statistike govore u prilog Mercedesu. I “godišnjaci” donose velike prihode tako da hrvatski uvoznik, tvrtka Euroline, zasigurno nema razloga za nezadovoljstvo. BMW je u čitavoj priči tek broj tri. I dok je globalno u posljednjih desetak godina zabilježio veliki rast i opasno se približio Mercedes-Benzu, u Hrvatskoj je BMW već duži niz godina na trećem mjestu. Ipak, 1244 prodana automobila dobar su rezultat i svakako zadovoljavaju ambicije vrha tvrtke iz Münchena. Uostalom, nekoliko stotina automobila manje ili više zasigurno ne zabrinjava vrh tvrtke, jer količine koje tijekom godine proda čitava Hrvatska u njemačkoj godišnje ostvaruje jedna malo uspješnija autokuća. U sjeni velike trojke drugi premium proizvođači bilježe osjetno skromnije rezultate. Među njima se najbolje snašao švedski Volvo, koji je u Europi prošle godine prodao 266.000 automobila. I u Hrvatskoj je sa 567 prodanih automobila daleko od njemačke konkurencije. Razlog ovakvom zaostatku je nešto siromašnija ponuda modela, manji proizvodni kapaciteti, ali i imidž koji je nešto lošijom kvalitetom bio narušen krajem devedesetih godina. Danas problema s kvalitetom nema, no vraćanje ugleda je dugotrajan proces. Još jedan od razloga zaostajanja za Nijemcima je slabija prodajno-servisna mreža. Volvo tako u Hrvatskoj ima osjetno manje prodajnih salona i servisa od, primjerice, Audija. Na samo jedan prodajni salon u Hrvatskoj mora se osloniti japanski Lexus. Toyotina luksuzna podružnica u SAD-u i Japanu bilježi odlične prodajne rezultate, no u Europi za sada nije uspjela ostaviti dublji trag. Prošle je godine prodano manje od 40.000 automobila, a prodaja je u odnosu na godinu prije porasla za manje od 1 posto.

Britanski Land Rover
Od prošle godine Lexus je službeno prisutan i u Hrvatskoj. Prošle je godine prodano 79 vozila, dok je ove ta brojka već gotovo dostignuta. Plan za 2008. iznosi oko 140 automobila, dakle, desetinu od broja automobila koji je u Hrvatskoj 2007. prodao Audi. S obzirom da taj omjer u Europi iznosi 1:17, jasno je da hrvatski uvoznik za sada vrlo dobro radi posao. “Budući da je u samo 10 mjeseci salon posjetilo više od 3300 osoba koje su se informirale o brendu i pojedinim modelima, te koji su imali prilike isprobati vozna svojstva i udobnost Lexusa, sa sigurnošću mogu reći da je Hrvatsko tržište odlično prihvatilo Lexus”, kaže Ivana Bučanac-Jeleković, brend manager Lexusa za Hrvatsku. Prodajne brojke koje ostvaruju njemački proizvođači nisu najbitnije jer “Kupac Lexusa razlikuje se od vozača njemačkih premium automobila. Kada definiramo Lexus vozača, riječ je o osobi koji ispred tradicionalnih vrijednosti cijeni individualnost, visoku razinu kvalitete i visokorazvijene tehnologije u svome životu, te žele odmak od svakodnevnog i uobičajenog… svakako ih od prosjeka odvaja činjenica da su to osobe koje ne žive sporim načinom života, već modernim, užurbanim tempom”, tvrdi Ivana Bučanac-Jeleković. Dio Lexusova drukčijeg pristupa je i razvoj hibridne tehnike. Nešto drukčiji pristup kupcima ima i britanski Land Rover. Tvrtka kupcima nudi samo terenska vozila, od kojih su sva, osim robusnog Defendera, u premium segmentu. Naravno da se uz takvu ograničenu ponudu ne može računati na rezultate na razini najboljih premium proizvođača, no više od 100.000 prodanih vozila na europskoj razini i 196 prodanih automobila u Hrvatskoj vrlo su dobri rezultati. Sličan problem s volumenom ponude ima i drugi britanski premium proizvođač, Mini. Oni su se pak specijalizirali na male automobile, praktično na samo jedan model, u čemu su mnogo uspješniji u Europi nego u Hrvatskoj. Tako je u Europi 2007. prodano 144 tisuće automobila, a u Hrvatskoj samo 122 primjerka. Mini tako u Europi drži 0,8% tržišta, a u Hrvatskoj samo 0,15%. Očito da u Hrvatskoj mnogo bolje prolaze veći i skuplji premium automobili. Kod Minija je tako odnos europskog i hrvatskog tržišnog udjela 5:1, dok se kod Mercedesa kreće oko 2:1. Zanemariv tržišni udio u Europi, ali i u Hrvatskoj, imaju ekskluzivni i supersportski automobili i njihovi proizvođači. Ipak, kako se ovdje radi o iznimno skupim proizvodima, mali tržišni udjeli ne znače neuspjeh, već su očekivani. Iz tog društva posljednjih se godina izdvojio njemački Porsche. Još prije nekoliko godina njihova se europska prodaja brojala u tisućama, a danas se radi o desecima tisuća. Formula velikog uspona i uspjeha je jednostavna – proširenje ponude. Za veliki skok prodaje zaslužan je terenski Cayenne.

Visoka očekivanja
I u Jaguaru imaju razloga za zadovoljstvo. “2007. je donijela dobre prodajne rezultate s kojima smo zadovoljni, ali je prirodno očekivati još i više. S obzirom na dolazak Jaguara XF na tržište te prema pokazanom interesu i medija i publike za ovaj novi Jaguar naša su očekivanja za 2008. prilično visoka i uvjereni smo da će ih Jaguar XF i opravdati”, kaže Maja Juras iz tvrtke Grand Auto. U sasvim drukčijoj situaciji nalazi se britanski Bentley. Uz cijene koje započinju iznad 200.000 eura, ovaj proizvođač se ograničio isključivo na najekskluzivniju klijentelu. Tako je i u Hrvatskoj. Osnovni Continental GT, koji juri 320 km/h, ovdje stoji blizu dva milijuna kuna. Tako se potencijalni kupci zapravo mogu “izbrojati na prste”. “U prošloj godini smo prodali dva Continentala GT”, kaže Mladen Ban iz tvrtke Porsche interauto, koja je također zastupnik za marke Porsche i Lamborghini. A kada je talijanski Lamborghini u pitanju, prošle godine u Hrvatskoj nije službeno prodan nijedan. Nešto bolje stoji Ferrari koji već neko vrijeme u hrvatskoj godišnje prodaje desetak automobila. Ferrariju ovdje znatno pomaže i njegov imidž, jer ova je marka zbog svoje tradicije, odličnog marketinga i velikih sportskih uspjeha definitivno najugledniji proizvođač superautomobila na svijetu. Iako je tržište skupih automobila u Hrvatskoj posljednjih godina doživjelo veliki zamah, njihov je udio u ukupnoj prodaji još osjetno ispod onoga na europskoj razini. Dok, primjerice, Mercedes-Benz u Europi drži 4,6 posto tržišta osobnih vozila, u Hrvatskoj taj udio iznosi samo 2,2. Slično je i sa svim drugim preimum i luksuznim brendovima, a to je realna slika hrvatske ekonomije. Dok u hrvatskoj skupe automobile kupuju uglavnom predstavnici takozvanih “viših društvenih klasa”, u zapadnoj Europi većina tipičnih klijenata Mercedesa, Audija i BMW-a dolazi iz srednjih društvenih klasa.
(Dubravko Kolarić)