Italija i Španjolska zapadnoeuropske su države koje najviše osjećaju posljedice financijske krize u SAD-u, no uvjereni su da će se njihove vlade s krizom uspješno nositi, pisao je Financial Times na temelju istraživanja. Nova španjolska vlada odobrila je paket mjera kojim se ove godine predviđa “ubrizgavanje” najmanje deset milijardi eura u oslabljenu ekonomiju. Među ostalim, paket uključuje olakšice za obitelji suočene s velikim otplatama hipotekarnih kredita. Procjenjuje se da će stopa rasta španjolskog gospodarstva ove godine usporiti na manje od dva posto, sa 3,8 posto u 2007. godini. To je osjetan pad poslije više od jednog desetljeća ekspanzivnog rasta. Cijene kuća, u realnom iznosu, pale su u prvom kvartalu prvi put za deset godina, nakon što su se u proteklom desetljeću utrostručile. Prodaja kuća u prvom kvartalu ove godine bila je 23 posto niža nego godinu dana prije, tako da su se “zalihe” neprodantih stanova i kuća popele na više od 600.000, pokazuju podaci trgovaca nekretninama. Zapaterova nova vlada za posustajanje ekonomije ponajviše krivi krizu na međunarodnim financijskim tržištima uz pad aktivnosti u odavno pregrijanom građevinarstvu. Nakon eksplozije cijena sada je došlo otrežnjenje zbog poskupljenja kredita. U Španjolskoj se svake godine gradilo po 800.000 stanova, što je više nego u Njemačkoj, Francuskoj i Italiji – zajedno! Španjolcim su se nudili veoma povoljni krediti na 50 godina.

Tržište je eksplodiralo – u pravom smislu te riječi. Atraktivne lokacije dostizale su vrtoglave cijene i usprkos tome zbog povoljnih kredita su pronalazili kupce. Na primjer, u Madridu su se u posljednjih deset godina cijene nekretnina utrostručile. Jesus Encinar, osnivač internet-portala za promet nekretninama koji je u međuvremenu postao najveći na španjolskom govornom području, kaže da je već odavno upozoravano kako bi španjolsko tržište nekretnina moglo doživjeti slom, jer “gledamo već godinama kako cijene nisu ni u kakvom odnosu s onim koliko se u Španjolskoj zarađuje”. Kriza je počela kad se za najskuplje objekte teško pronalazio novi vlasnik, a onda je i tržište kreditima počelo pucati. Tada su mnogi primijetili da su se upustili u nešto što si ne mogu priuštiti. Na primjer, jedna tridesetogodišnjakinja: “Kupila sam stan iz vlastitog džepa. Onda su narasle kamate i sada svakog mjeseca 70 posto moje zarade odlazi na plaćanje hipoteke. A i auto sam kupila na kredit. Sada moram moliti roditelje da mi pomognu.” Problem je i to što kupci stanova na kredit više ne uspijevaju dalje prodati kupljenu nekretninu. Čitava Španjolska prepuna je ploča “Prodaje se”, ali kupaca nema. Krizi tu nije kraj. Sada su ugrožene građevinske tvrtke koje su u međuvremenu i dalje gradile stanove koje više ne mogu prodati. Čak i ako netko ima novca i namjerava kupiti stan radije čeka jer bi cijene nekretnina mogle potonuti još dublje. Ali kada se ne kupuju stanovi, onda se oni ni ne uređuju niti se nabavlja namještaj. I tvornice namještaja se žale kako im je promet pao i za 20 posto.Kada se sve to zbroji – građevinci koji više nemaju posla s radnicima u industrijama koje su vezane uz gradnju, u Španjolskoj je ugroženo između 600 i 800 tisuća radnih mjesta. Zapaterova vlada još ne želi situaciju nazvati ‘krizom’ nego radije govori o ‘mekom prizemljenju’.
(PD, DW)