Tko se odluči za gradnju farme mliječnih krava ili farme za uzgoj janjaca, može računati da će iz državnog proračuna nepovratno dobiti do 40 posto, odnosno do 3,5 milijuna kuna. Potpora za jednostavne investicije, kao što su nabava mehanizacije, sadnog materijala i slično, maksimalno će iznositi 35 posto, odnosno do pola milijuna kuna. U odnosu na dosadašnje, istovrsne limite riječ je o stopostotnom povećanju. “To su tek neke od mjera kojima Vlada namjerava poljoprivredi udariti ‘pečat’ dodane vrijednosti tako da agrar u trenutku punopravnog članstva u EU ne bude uteg oko vrata nego promotor gospodarskog napretka”, kazao je Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede u petak predstavljajući stručnoj javnosti i udrugama farmera aktivnosti vezane uz pristupne pregovore o poljoprivredi – 11. poglavlju.

Jedno mjerilo
Iz proračuna za 2008. samo za kapitalna ulaganja bit će usmjereno 500 milijuna kuna, dvostruko više od dosadašnjih izdvajanja na godišnjoj razini, podsjetio je ministar. O hodogramu izrade pregovaračkog stajališta nije bio pripravan detaljnije govoriti. Za Pankretića je kvaliteta važnija od rokova, a glavni pregovarač Vladimir Drobnjak kazao je da je radna verzija stajališta gotova, a fino “brušenje” bit će vjerojatno završeno do početka ljeta. Hrvatska je za poljoprivredu od EU dobila samo jedno tzv. mjerilo. Bila je dužna izraditi strategiju za jačanje sustava prikupljanja i obrade statističkih podataka. Ta je zadaća savladana, no ostalo je mnoštvo (ne)dorađenih segmenata. Pankretić je spomenuo neke na čijem se završavanju radi: svođenje 200 raznovrsnih poticaja na jednu potporu po farmi, ustroj Komore, broj poljoprivrednih savjetnika sa 220 povećati na više od 400… Spomenuo je i novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Inventurom samo oranica u državnom portfelju, rekao je ministar, broj hektara je gotovo udvostručen, sa 300 na 531 tisuću. Da poljoprivredno zemljište zloporabom moćnika iz lokalne (samo)uprave ne bi dospjelo špekulantima, novi zakon donosi jasne kriterije i sankcije. “Jačanje obiteljskih gospodarstava primarna je zadaća i stoga će te farme imati prioritet u raspodjeli zemljišnog fonda. Ne smije biti neobrađenih oranica, za zapuštene površine kazne će plaćati i vlasnici i lokalna vlast”, ustvrdio je Pankretić. Ambiciozno je najavio: “Sredstva IPARD-a iskoristit će se 105 posto, a poljoprivreda će voziti u 10. brzini jer više nemamo pravo na pogreške.” Da je Hrvatska danas u EU, proizvođači goveđeg mesa, maslina, duhana te kukuruza i ostalih žitarica bili bi “dobitnici”, rekao je Miroslav Božić, pomoćnik ministra poljoprivrede. U grupaciju “gubitnika” svrstao je: svinjsko meso, mlijeko, sjeme, voćarstvo i vinogradarstvo.

Gubljenje autonomije
Hrvatskoj poljoprivredi ulazak u EU, naveo je, donosi zajedničke standarde u kakvoći i trženju proizvoda, ukidanje carina za uvoz hrane iz članica Unije, gubitak autonomije u vođenju agrarne politike, pravo na izvozne subvencije i zaštitne mehanizme te proizvodna ograničenja za šećer i mlijeko. “Ako je Slovenija iz EU za poljoprivredu povukla 273 milijuna eura, nema razloga da Hrvatska ne dobije barem dvostruko”, uvjeren je Božić, koji je podsjetio da “Europska unija nema emocija, ali ni fige u džepu.” Novac i kvote dva su ključna pitanja pregovora, naglasio je Božić, te naveo da kod posljednjih 12 pristupnica nijedna brojka/kvota nije prihvaćena u predloženom obliku. Primjerice slovačka je opcija bila je 992.000 ha ratarskih površina, prvi prijedlog EK spominjao je 1,012 milijuna ha, a pregovori su dali 1,003 milijuna ha.

Skuplje gnojivo podiže cijenu kukuruza

Boris Mesarić, prvi čovjek kutinske Petrokemije je u veljači izborio prosječan rast cijena gnojiva od 19%, a prošli tjedan i novih 18%. Premda je ministar Božidar Pankretić Upravi tvrtke poručio “neka prione pronalaženju unutarnjih rezervi, odnosno da prošlogodišnja dobit (77,8 mil. kn) opovrgava tvrdnje o problemima u poslovanju”. Mesarić je u javnom istupu ocijenio da skuplje gnojivo ne smije utjecati na cijenu pšenice iz ovogodišnje žetve. Tu tvrdnju podupire i Davorin Hrsto, direktor Žitozajednice. Ali Hrsto upozorava da će skuplje gnojivo ostaviti negativan trag na kukuruzu i ostalim kulturama čija sjetva tek počinje.