Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Hrvatski brend nije se gradio, samo se dogodio

Autor: Poslovni.hr
18. travanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Hrvatska predstavnica na PR Oscarima uvjerila se u popularnost svoje zemlje

Naš zajednički, “ocjenjivački” vikend prošao je radno i uzbudljivo. Od ranog jutra pa sve do kasnih večernjih sati čitali smo uspješne PR priče pristigle na IPRA-inu adresu iz cijelog svijeta. Posao nije bio nimalo lak, jer gotovo svi prijavljeni projekti bili su zanimljivi, profesionalno odrađeni i kreativni, a mnogi od njih s prilično malim budžetima. No prionuli smo na posao i izvršili svoju ocjenjivačku zadaću odabravši pobjednike u 21 kategoriji. Osim toga, odlučili smo i o projektima koje će financirati UN, kao partner IPRA-e u području projekata nevladinih organizacija (NGO-a), među kojima je posebno zanimljiv projekt “One laptop per child”. Ovaj je projekt nastao prije nekoliko godina, a započeli su ga entuzijasti s uvjerenjem da su računala odličan alat za učenje koji bi trebao biti dostupan svoj djeci. Grupa od nekoliko entuzijasta postala je organizacija s članovima iz cijeloga svijeta koji vjeruju u budućnost gdje svako dijete, iz bilo kojeg mjesta na svijetu, ima priliku ostvariti vlastiti potencijal uz pomoć tehničkog uređaja koji mu omogućuje pristup mreži ideja kroz samo nekoliko klikova.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Hrvatska je ‘in’
Osim o projektima prijavljenim za IPRA-ine Oskare, pričalo se – ni manje ni više – nego o Hrvatskoj. Gdje je Hvar? Kako ste uspjeli izboriti samostalnost? Je li istina da je Jadranska obala prekrasna? Samo su neka od brojnih pitanja koje su postavljali znatiželjni članovi žirija iz svih dijelova svijeta. Iako mnogi od njih u Hrvatskoj nikada nisu bili, pričali su o njoj s velikim oduševljenjem želeći znati sve o toj maloj, donedavno mnogima nepoznatoj zemlji. Zaključak se nametnuo sam po sebi – Hrvatska je “in” u svijetu. Činimo li mi nešto kako bismo to potencirali? Institucije nadležene za brending Hrvatske nisu odigrale svoju ulogu. Hrvatski brend nije se gradio – dogodio se. Dogodio se zahvaljujući sportašima koji su naše boje prenijeli cijelim svijetom. Pa se tako svuda, od SAD-a do Dalekog istoka, danas prepoznaju crveno-bijele kockice koje pričaju priču o Lijepoj Našoj. Priču koju nisu ispričale ni Hrvatska turistička zajednica, ni bilo koja druga institucija u Hrvatskoj, pa tako ni Hrvatska gospodarska komora koja propušta prilike za predstavljanje Hrvatske iz dana u dan. A prilike postoje, između ostalog i u ovakvim organizacijama koje bi mogle biti odlična besplatna platforma za predstavljanje ljepota naše zemlje. I to ciljano predstavljanje upravo ljudima koji su u svojim domovinama opinion makeri, koji su u svakodnevnom kontaktu s novinarima, stručnjacima čije se mišljenje i stavovi poštuju i cijene. Kada bi se posvetila pažnja brendingu Hrvatske i kada bi se to radilo ciljano i kontinuirano, vrlo brzo bi upravo ti ljudi postali naši brend ambasadori šireći informacije koje su dobili iz prve ruke. Veseli me što su neki od njih već bili u prigodi posjetiti Hrvatsku poput kolegice iz Estonije. Ona je, naime, vrhunski enolog, a nakon što je saznala od kuda dolazim, nije mogla sakriti oduševljenje neprekidno hvaleći hrvatsku gastronomsku i enološku ponudu. Neka nas samo drugi hvale kad mi sami ne znamo istaknuti vlastite prednosti…

Naš zajednički, “ocjenjivački” vikend prošao je radno i uzbudljivo. Od ranog jutra pa sve do kasnih večernjih sati čitali smo uspješne PR priče pristigle na IPRA-inu adresu iz cijelog svijeta. Posao nije bio nimalo lak, jer gotovo svi prijavljeni projekti bili su zanimljivi, profesionalno odrađeni i kreativni, a mnogi od njih s prilično malim budžetima. No prionuli smo na posao i izvršili svoju ocjenjivačku zadaću odabravši pobjednike u 21 kategoriji. Osim toga, odlučili smo i o projektima koje će financirati UN, kao partner IPRA-e u području projekata nevladinih organizacija (NGO-a), među kojima je posebno zanimljiv projekt “One laptop per child”. Ovaj je projekt nastao prije nekoliko godina, a započeli su ga entuzijasti s uvjerenjem da su računala odličan alat za učenje koji bi trebao biti dostupan svoj djeci. Grupa od nekoliko entuzijasta postala je organizacija s članovima iz cijeloga svijeta koji vjeruju u budućnost gdje svako dijete, iz bilo kojeg mjesta na svijetu, ima priliku ostvariti vlastiti potencijal uz pomoć tehničkog uređaja koji mu omogućuje pristup mreži ideja kroz samo nekoliko klikova.

Hrvatska je ‘in’
Osim o projektima prijavljenim za IPRA-ine Oskare, pričalo se – ni manje ni više – nego o Hrvatskoj. Gdje je Hvar? Kako ste uspjeli izboriti samostalnost? Je li istina da je Jadranska obala prekrasna? Samo su neka od brojnih pitanja koje su postavljali znatiželjni članovi žirija iz svih dijelova svijeta. Iako mnogi od njih u Hrvatskoj nikada nisu bili, pričali su o njoj s velikim oduševljenjem želeći znati sve o toj maloj, donedavno mnogima nepoznatoj zemlji. Zaključak se nametnuo sam po sebi – Hrvatska je “in” u svijetu. Činimo li mi nešto kako bismo to potencirali? Institucije nadležene za brending Hrvatske nisu odigrale svoju ulogu. Hrvatski brend nije se gradio – dogodio se. Dogodio se zahvaljujući sportašima koji su naše boje prenijeli cijelim svijetom. Pa se tako svuda, od SAD-a do Dalekog istoka, danas prepoznaju crveno-bijele kockice koje pričaju priču o Lijepoj Našoj. Priču koju nisu ispričale ni Hrvatska turistička zajednica, ni bilo koja druga institucija u Hrvatskoj, pa tako ni Hrvatska gospodarska komora koja propušta prilike za predstavljanje Hrvatske iz dana u dan. A prilike postoje, između ostalog i u ovakvim organizacijama koje bi mogle biti odlična besplatna platforma za predstavljanje ljepota naše zemlje. I to ciljano predstavljanje upravo ljudima koji su u svojim domovinama opinion makeri, koji su u svakodnevnom kontaktu s novinarima, stručnjacima čije se mišljenje i stavovi poštuju i cijene. Kada bi se posvetila pažnja brendingu Hrvatske i kada bi se to radilo ciljano i kontinuirano, vrlo brzo bi upravo ti ljudi postali naši brend ambasadori šireći informacije koje su dobili iz prve ruke. Veseli me što su neki od njih već bili u prigodi posjetiti Hrvatsku poput kolegice iz Estonije. Ona je, naime, vrhunski enolog, a nakon što je saznala od kuda dolazim, nije mogla sakriti oduševljenje neprekidno hvaleći hrvatsku gastronomsku i enološku ponudu. Neka nas samo drugi hvale kad mi sami ne znamo istaknuti vlastite prednosti…

Estonska riba
A kako to rade sami Estonci? Vrhunski. Njihov me projekt “Najbolja riba Estonije”, jednostavno, očarao. Dakle, u Estoniji je postojao problem premale potrošnje ribe, te je osmišljen natječaj tijekom kojeg su Estonci birali najbolju ribu. Zahvaljujući kvalitetno osmišljenoj i isto tako provedenoj komunikacijskoj strategiji, u natječaj su se uključili svi koji u Estoniji nešto znače – čelnici vlade, znanstvenici, celebrityji… Izabrana je slavna estonska riba, a potrošnja ribe u Estoniji porasla je i više od očekivanog. Ovaj, kao i ostali projekti prijavljeni na IPRA Golden Awards, još su jedan dokaz profesionalnosti ove međunarodne udruge komunikacijskih stručnjaka, kao i prestiža samog natjecanja. Kroz zabavu, networking, ali i zahtjevno ocjenjivanje još se jednom potvrdilo koliko mnogo možemo naučiti jedni od drugih. I ja sam osobno naučila dosta toga. Možda bi i hrvatske institucije, čija je zadaća promocija Hrvatske, mogle naučiti nešto od Estonaca. Ili će “Najbolju hrvatsku ribu” birati – Talijani?

Ankica Mamić, autorica je direktorica agencije IM&C

IPRA Golden Awards For Excellence

U društvu vodećih PR stručnjaka iz svijeta Ankica Mamić sudjelovala je u ocjenjivanju programa odnosa s javnostima IPRA Golden World Awards for Excellence. Kao jedina članica žirija iz Hrvatske, zajedno sa stručnjacima iz cijelog svijeta, odlučivala je o pobjednicima PR Oscara u 21 kategoriji. Prijavljeni programi lokalnog su, regionalnog, nacionalnog i internacionalnog karaktera. Ocjenjuje se na temelju kompetencije u pet područja – analiza situacije, istraživanje, planiranje, izvršenje i evaluacija.

Autor: Poslovni.hr
18. travanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close