Kada je Karel Čapek 1921. prvi put upotrijebio riječ robot u drami “R.U.R – Rossum Universal Robots”, malo je tko mogao slutiti kako će se ta, sada već posebna industrijska grana razvijati. Prema podacima UN-a, u 2003. godini dvije trećine od 670.000 prodanih robota bili su kućni, a 2007. prodano je oko 4,1 milijun robota, od čega je 2,7 milijuna namijenjeno zabavi. Istraživanja Zaklade Machine Industry Memorial pokazuju kako bi roboti do 2025. mogli obavljati posao 3,5 milijuna ljudi u Japanu, čije je stanovništvo sve starije i sve ga je manje. Japan do 2030. očekuje 16-postotno smanjenje radne snage, dok će se istodobno povećavati broj starijih osoba, zbog čega je vlada zabrinuta tko će raditi u zemlji nenavikloj i nesklonoj većoj imigraciji. Fondacija kaže kako bi “rupu” mogli popuniti roboti, od mikroskopski malih kapsula koje otkrivaju rane do visokotehnoloških usisavača. U izvještaju stoji kako bi roboti omogućavali ljudima da se usredotoče na važnije stvari, a Japan bi do 2025. mogao uštedjeti oko (preračunato) 90 milijardi kuna samo u skrbi za starije osobe. Njihovo bi zdravlje nadgledali roboti, koji bi preuzeli velik dio poslova koje sada obavlja medicinsko osoblje. No robotikom se više ne zamjenjuju samo manualni nego dijelom i kreativni radnici. Američka korporacija Thomson započela je s testiranjem računalnog programa koji samostalno piše financijske vijesti te tako zamjenjuje novinare. Korporacija je uvela novi servis Thomson Earnings News koji piše financijske izvještaje i analize namijenjene savjetnicima, brokerima i ulagačima. Novi softver vijesti piše na dva načina. Prvi je da analizira financijske izvještaje. Tri desetinke sekunde nakon objave kvartalnog rezultata neke tvrtke softver je već dovršio vijest s najvažnijim podacima i učinio je dostupnom pretplatnicima Thomson Earnings Newsa. To je mnogo brže nego što to radi ijedan drugi financijski servis.

Drugi je način da netom objavljene rezultate uspoređuje sa svojim bazama podataka u kojima se nalaze zabilježeni prethodni rezultati i predviđanja analitičara. Iako računala sve više zamjenjuju ljude na radnim mjestima, stručnjaci za umjetnu inteligenciju tvrde da roboti i pametan softver neće oduzeti “kreativna” radna mjesta, da će čak povećati potražnju za njima. Neki, poput Sebastiana Thruna sa Sveučilišta Stanford, čak tvrde da u tom procesu neće stradati brojna “manualna” radna mjesta. “Cijena je odlučujući čimbenik. Zašto biste zamijenili čovjeka s robotom kad kupnja i održavanje robota stoji više nego čovjek? Roboti su danas još vrlo skupi. Postoje ideje da će se rad u gospodarstvu izdvojiti na strojeve i pametne računalne programe. To je takozvana supstitucijska vizija, ali postoji i ona druga, prema kojoj tehnološki napredak stvara potrebu za još više zanimanja” te naprednih alata kako bi se svi ti poslovi mogli kvalitetno obaviti, a za što su potrebni ljudi, zaključio je prof. Thrun. U međuvremenu se ljudi mogu s robotima i zabavljati. Honda je nazvala svog humanoidnog robota Asimo (Advanced Step In Innovative Mobility), čiji je prvi eksperimentalni model napravljen 1986. godine, da bi od 1987. do 1991. nastali prvi prototipovi koji su mogli hodati brzinom od 0,25 km/h. No posljednji robot iz te serije jurio je brzinom od tri km/h. Asimo se prošle godine našao i u Bruxelessu, gdje se susreo s članovima Europskog parlamenta. Sony je 1999. predstavio prvu verziju robota psića nazvanog Aibo, koji je do današnjih dana poprilično napredovao. Aibo će plesati, skakutati, puštati vam omiljene MP3 zapise, a da bi pustio vaš omiljeni CD, dovoljno će biti pokazati mu omot. Osim toga vidi, čuje, fotografira, snima zvukove i uči iz svog okruženja. Iz Aibo robota poslije se razvio i Qrio, humanoidni robot, koji hoda i pleše, a uz pomoć različitih senzora detektira promjene na površini po kojoj hoda pa se i njoj prilagođava. Ako padne dočekat će se na ruke. Budući da ima integriranu kameru, “zapamtit” će vaše lice, a pamtit će i glas te prepoznavati izgovorene riječi. Čak će i “razgovarati” zahvaljujući tehnologiji prepoznavanja glasa, a pritom će iskazivati emocije pokretom, zvukom ili promjenom boje.

Robotska ruka iz Zadra do Njemačke i Amerike

Iako hrvatska industrija ne spada u vrh svjetske robotike, ipak se nađe svijetli primjer. Primjerice, inženjeri Željko Goja i Mladen Šarlija, koji su prije desetak godina osnovali zadarsku tvrtku HSTEC (High speed technique), svoje sofisticirane strojeve i robote plasiraju na njemačko tržište. Sve što proizvodi HSTEC, tvrtka osnovana u jednom od pogona bivšeg zadarskog industrijskog diva SAS-a, ide u izvoz, na njemačko i američko tržište. HSTEC je prošle godine učinio veliki korak u poboljšanju svog programa. Kako su nedavno pojasnili za jedan tjednik, konstruirali su i usavršili robotsku ruku za punjenje, pražnjenje i posluživanje strojeva u automobilskoj industriji. Zagrebačka tvrtka Presenta Nova ulagala je u automatizaciju i robotizaciju proizvodnje te joj danas oko 90 posto prihoda dolazi sa stranih tržišta. Tvrtku koja proizvodi opremu za izlaganje naočala sa sigurnosnim sustavima protiv krađe lani je Ministarstvo gospodarstva proglasilo najboljim malim izvoznikom.