Dobre usklađenosti ponude i potražnje na tržištu, koje su uobičajene za sam kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve, bile su zamjetne na početku ovoga tjedna. Kamatne stope na novčanom tržištu zadržale su se na relativno niskim razinama, a prisutan višak slobodnih sredstava bio je vidljiv i kroz relativno visoke prekonoćne depozite kod HNB-a. Ipak, početkom novoga razdoblja održavanja obvezne pričuve sredinom tjedna situacija na tržištu se promijenila zbog očekivanog povećanja potražnje za kunama. Tako je zabilježen vidljivi rast kamatnih stopa na novčanom tržištu, posebice kod prekonoćnih pozajmica. Novonastale napetosti na tržištu donekle je ublažilo održavanje prošlotjedne obratne repo aukcije. Banke su prijavile ponude u visini od 1,36 milijardi kuna, dok je na prošlotjednoj aukciji prijavljena tek neznatna potražnja za dodatnim sredstvima. Središnja banka je u potpunosti prihvatila sve pristigle ponude uz zadržavanje granične repo stope na 4,80 posto. Međutim, najviša ponuđena repo stopa zabilježila je rast do 5 posto, s prošlotjednih 4 posto. Smanjenjem razine likvidnosti na tržištu smanjio se i interes investitora na redovnoj aukciji trezorskih zapisa. Tako je upisani iznos zapisa bio ispod planiranog iznosa, a s obzirom na to da je na tjednoj razini smanjeno zaduživanje države putem trezorskih zapisa, vidljiv je i povoljan utjecaj na likvidnost. Očekivano, smanjenje razine likvidnosti odrazilo se na kretanja na domaćem deviznom tržištu. Tako je zabilježen pad razine trgovanja na razine od ispod 7,26 kuna za euro u drugoj polovici tjedna. Glavni utjecaj na tržišna kretanja imao je bankarski sektor, i to prije svega kroz nešto izraženiju ponudu stranih valuta. Istovremeno, potražnja za stranim valutama od institucionalnih investitora te korporativnog sektora tek je djelomično ublažila pritiske na jačanje kune. U sljedećem razdoblju očekujemo i dalje zadržavanje potražnje za domaćom valutom kao dominantnog čimbenika, međutim znatnije promjene razine trgovanja ne očekujemo.
(RBA analize)