Predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick upozorio je proteklog vikenda u Washingtonu da bi snažan rast cijena hrane mogao 100 milijuna ljudi u nerazvijenim zemljama svijeta još dublje gurnuti u siromaštvo. Zoellick je na sastanku Svjetske banke u povodu toga zatražio hitnu akciju pozvavši bogate zemlje na osiguravanje 500 milijuna dolara pomoći za UN-ovu agenciju Svjetski program za hranu (WFP) kako bi ta organizacija mogla nastaviti raditi na suzbijanju gladi u svijetu. Sastanak je tako u drugi plan stavio krizu u Sjedinjenim Državama koja prijeti snažnijim prelijevanjem na ekonomije drugih zemalja te se fokusirao na rastuće cijene hrane. Ministri ekonomije su na sastanku pozdravili većinu razmatranih prijedloga koji bi trebali dati odgovor na drastičan skok cijena hrane u svijetu. Cijene riže i pšenice, koje predstavljaju osnovne prehrambene namirnice za oko tri milijarde ljudi u svijetu, dovele su u posljednje tri godine do ukupnog rasta cijena hrane od 83 posto, zaključila je Svjetska banka. Potaknuta sve jačom krizom, Svjetska je banka najavila planove o udvostručenju zajmova afričkim poljoprivrednicima. Te bi mjere na snagu trebale stupiti do početka iduće godine. Zoellick je nove mjere opisao kao svojevrsni novi sporazum (new deal) aludirajući pri tom na politiku američkog predsjednika Franklina D. Roosevelta za vrijeme snažne ekonomske krize koja je između 1933. i 1938. godine pogodila SAD. Predsjednik Svjetske banke je izjavio i da pozdravlja odluku da se o visokim cijenama hrane i njihovu utjecaju na rast i razvoj razgovara i na sastanku ministara financija članica grupe najrazvijenijih zemalja svijeta G8 u Tokiju. No “taj sastanak je u lipnju, a mi si ne možemo dopustiti čekanje. Moramo riječi potkrijepiti djelima. Stanje je do te mjere ozbiljno”, naglasio je Zoellick. Upozorenja koja je dao predsjednik Svjetske banke uslijedila su nakon riječi predsjednika Međunarodnog monetarnog fonda Dominiquea Straussa-Kahna koji je rekao kako tisućama ljudi prijeti gladovanje te kako je kriza s hranom zaprijetila opstanku demokracije. U strahu od nedostatka hrane u zemljama trećeg svijeta situacija se već uvelike zaoštrila. Sukobi i prosvjedi tako su izbili u Egiptu, Obali Bjelokosti, Etiopiji, Indoneziji i Filipinima te Haitiju, u kojemu je kriza dovela do pada vlade. U brojnim zemljama vojska i policija osiguravaju zalihe hrane kako ne bi došlo do pljačke. Cijene hrane počele su drastično rasti posljednjih mjeseci, što je potaknuto povećanjem potražnje i lošim vremenskim uvjetima u zemljama proizvođačima žitarica, kao i zbog sve većeg uzgoja biljaka za proizvodu biogoriva, nauštrb uzgoja prehrambenih poljoprivrednih proizvoda. Ograničenja na izvoz riže na snagu su stupila u glavnim zemljama proizvođačima, uključujući Kinu, Indiju, Vijetnam i Egipat, čime su najviše pogođene zemlje uvoznice poput Bangladeša, Filipina i Afganistana.