Na poslovanje mnogih slovenskih investitora u Hrvatsku negativno utječu neriješena pitanja koja postoje između Slovenije i Hrvatske. Tako ocjenjuje čak 70 posto slovenskih ulagača u anketi koju je slovensko Veleposlanstvo u Zagrebu provelo 1. travnja na uzorku od 48 tvrtki. Anketirani su o poslovnoj klimi i preprekama s kojima se susreću u Hrvatskoj, a veleposlanik dr. Orožen Adamič i ekonomska savjetnica veleposlanstva mg. Ljiljana Figar-Kužnar predstavili su dobivene rezultate na konferenciji za novinare u četvrtak.

Pogođeni trgovci
Tradicionalna i razvijena gospodarska suradnja Slovenije i Hrvatske sadrži probleme koji idu u oba smjera, kazao je Adamič, podsjećajući da je problem s Piranskim zaljevom rezultirao neuspjehom Termi Čatež u preuzimanju Sunčanog Hvara. Otvorena pitanja među kojima još prednjače Ljubljanska banka, međudržavna granica i Krško pogađaju velik broj slovenskih ulagača, a najviše poduzeća koja se bave trgovinom, i to zbog izravnog kontakta s potrošačima. Figar-Kužnar tome je dodala i poslovnu politiku najvećeg hrvatskog trgovinskog lanca Konzum jer “drži oko 40 posto hrvatskog tržišta, a prije dvije godine prestao je prodavati slovenske proizvode.” “Slovenski proizvodi na policama Konzuma nalaze se kao reklamni uzorak. Nadamo se da će prevladati načelo tržišnog natjecanja i da će Konzum početi prodavati slovenske proizvode u Hrvatskoj”, kazala je Figar Kužnar. Takvu mogućnost demantiraju u Agrokoru jer prema riječima direktorice Ureda za odnose s javnošću Agrokora Anje Linić tržišno natjecanje nije razlog na koji se mogu pozivati u slovenskom Veleposlanstvu. “S dosta velikom sigurnošću možemo kazati da postojeći odnosi u Konzumu idu u korist slovenskim proizvodima jer kada bismo se ravnali prema načelima tržišnog gospodarstva, bilo bi ih znatno manje”, objašnjava Linić. Na konferenciji za novinare nije se čuo odgovor na navode hrvatskih novinara u pogledu problema koji Agrokor ima u Sloveniji zbog nemogućnosti ulaska na to tržište.“Hrvatska bilježi sve povoljnije rezultate u razmjeni prehrambenih proizvoda koji inače čine 6,2 posto naše ukupne robne razmjene. Hrvatski izvoz prehrambenih proizvoda u Sloveniju lani je porastao za 17,3 posto, a slovenski je u Hrvatsku bio veći za 1,3 posto. Tako je Slovenija u toj razmjeni iskazala deficit veći od 2 milijuna eura. Hrvatski prehrambeni proizvodi jako su dobro prihvaćeni u Sloveniji. Potrošačima su ključni njihova kvaliteta i cijena”, kazala je Figar-Kužnar.

Korupcija i javni natječaji
Rezimirajući rezultate ankete, korupcija i javni natječaji navedeni su kao problem broj jedan za slovenske investitore, a posebno zabrinjava pogoršavanje situacije. Ove su godine 42 posto anketiranih označili korupciju i javne natječaje najvećim ograničenjima, a lani je korupciju tretiralo najvećim problemom 40 posto anketiranih, dok je javne natječaje negativno ocijenilo 27 posto anketiranih.

Suficit Slovenije u robnoj razmjeni

Pozivajući se na podatke slovenskog statističkog ureda, Hrvatska i Slovenija lani su razmijenile roba u vrijednosti 2,42 milijarde eura, a suficit bilježi Slovenija u iznosu od 718 milijuna eura. Figar-Kužnar objašnjava da je robna razmjena gotovo uravnotežena ako se gleda “vrlo znatan devizni prihod koji Hrvatska ostvaruje od slovenskih turista.” Lani je, kaže, Hrvatsku posjetilo milijun turista iz Slovenije što je rast od 11 posto, a realizirano je 5,7 milijuna noćenja (porast od 8 posto). Ističe da slovenski gosti zauzimaju treće mjesto u Hrvatskoj, a hrvatski turisti u Sloveniji čine 6 posto svih turista.