Ljubljanski arhitekt Andrej Kržišnik, inače bivši vlasnik slovenske tvrtke AK Inženjering iz Novigrada koju je Ministarstvo financija zbog poreznog duga 2004. poslalo u stečaj, jedan je od više slovenskih investitora koji su, kako tvrde, poslujući u Hrvatskoj prošli tešku halvariju za što krive hrvatske državne institucije i pravosuđe, ali je rijedak po tome što je spreman reći, kaže i dokazati, “da su sve hrvatske državne institucije svojim nereagiranjem dale pokriće nezakonitom ponašanju Ministarstva za javne radove.”

Strah od javne kritike
Na tu nam činjenicu – strah od javne kritike koji je prisutan kod slovenskih investitora, ukazuju i u slovenskom Veleposlanstvu u Zagrebu. Kako doznajemo, slučaj Kržišnika podignut je na razinu međudržavnih razgovora između slovenskog i hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, a postoji i šansa za mirno rješenje spora o čemu odlučuju u DORH-u. Razlog uplitanja visoke politike u taj slučaj nalazi se u problematičnom hrvatskom pravosuđu koje na razne načine oteže rješavanje tog slučaja, a s detaljima su upoznati i u Europskoj komisiji, kaže Kržišnik. Slučaj sustavnog i koordiniranog blokiranja poslovanja i bankrota Kržišnikove tvrtke, osim njega, navode kao primjer prepreka i loše poslovne klime i u Veleposlanstvu Slovenije te kažu da će o svemu detaljnije govoriti na konferenciji za novinare u četvrtak u Zagrebu. Slovenski veleposlanik Orožen Adamič zajedno će s ekonomskom savjetnicom Veleposlanstva Ljiljanom Figar-Kužnar predstaviti rezultate o temi poslovne klime i brojnih prepreka s kojima se susreću slovenski investitori u Hrvatskoj. Kako doznajemo, slijedi jednako negativno intonirano izvješće slovenskih investitora, a dolazi kao treće u nizu recentnih negativnih izvješća o sve lošijoj poslovnoj klimi u Hrvatskoj o kojoj već svjedoče sve razočaraniji austrijski i njemački investitori. Kako za Poslovni dnevnik kaže Figar Kužnar, problemi slovenskih ulagača u poslovanju u Hrvatskoj tiču se potpuno istih pitanja koja muče i austrijske i njemačke tvrtke, a manjku učinkovite i jednakopravne zaštite ulaganja, korupcije, spore i loše javne administracije opći je nazivnik manjak reformi koje su u investicijskoj zajednici, čini se, već očekivali od Hrvatske kao nove skorašnje članice EU. Kržišnik kaže za Poslovni dnevnik da je pretrpio direktnu i indirektnu štetu u iznosu većem od 12 milijuna eura jer je prodao 64 stana iz četiri stambena bloka koja je sredinom 90-ih gradio u Puli, a da ih kupac, tadašnje Ministarstvo javnih radova, nikad nije u cijelosti platilo iako je tamo uselilo branitelje. Prema njegovim riječima, zbog toga što Ministarstvo nije u dogovorenom roku ispunilo ugovornu obvezu iz cesije, Istarska kreditna banka Umag blokirala je u ožujku 1999. transakcijski račun AK Inženjeringa, a nakon toga isti je račun blokirala Porezna uprava Ministarstva financija RH zbog neplaćenog PDV-a koji je, kaže, bio krivo obračunat i nije se trebao platiti. U lancu koji slijedi u vremenu poznatom kao hipernelikvidnost zbog nepodmirenih obveza prema podizvođačima došlo je i s njihove strane do blokade, a do svega toga ne bi došlo, tvrdi on, da je Ministarstvo ispunilo ugovorene obveze.

Spor doveo do bankrota
“Spor je doveo do bankrota i uništio mi zdravlje i život, ali se nadam funkcioniranju pravne države i pravdi koju ću dobiti. Do spora je došlo 1998. kad Ministarstvo za javne radove nije ispunilo svoju obvezu u vidu plaćanja potvrđene situacije, nego je predložilo da moja tvrtka podigne kredit na osnovi potpisanog tripartitnog ugovora kojim se Ministarstvo obvezalo vratiti kredit u definiranom roku. Kako tu obvezu Ministarstvo nije izvršilo u roku, došlo je do blokade žiroračuna tvrtke AK d.o.o. od banke i izvođača radova, i tada je sve krenulo nizbrdo. Prevarilo me Ministarstvo jer nikad ne bih izdao tabularnu ispravu da nije bilo potpisanog memoranduma o nastavku plaćanja”, objašnjava on. Komentar optužbi slovenskog investitora Kržišnika od današnjeg Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja nismo još dobili. Inače, njegova odvjetnica Štetica Pavičić navodi da je dovršen samo postupak u kojem je tužitelj bilo Ministarstvo protiv Kržišnikove tvrtke i Istarske kreditne banke.

Kržišnikovi problemi

Andrej Kržišnik obratio se ove godine i glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću. U pismu navodi da je predstavio u USKOK-u kaznena djela koja su počinili u Ministarstvu za javne radove. Kaže da su ga u USKOK-u pitali zašto sve to nije prijavio, a on je rekao da se bojao ljudi koji su radili u tom Ministarstvu jer su mu tvrtku doveli u blokadu.