Nakon smanjenja aktive HNB-a tijekom siječnja i pada na razine ispod 70 milijardi kuna, tijekom veljače zabilježen je rast aktive središnje banke. Tako posljednji podaci ukazuju kako je na kraju ovogodišnje veljače ukupna aktiva iznosila 71,03 milijarde kuna. U usporedbi s krajem prethodnog mjeseca zabilježen je rast od 3,28 milijardi kuna, prije svega kao posljedica rasta inozemnog dijela aktive. Tijekom prijašnjih godina također je zabilježeno snažnije povećanje inozemne i ukupne aktive središnje banke tijekom veljače. Međutim, na godišnjoj razini ponovno je nakon siječnja zabilježeno smanjenje. U usporedbi s krajem veljače 2007. godine ukupna aktiva HNB-a smanjena je za gotovo 500 milijuna kuna, odnosno za 0,7%. Na kraju promatranog mjeseca inozemna aktiva iznosila je 70,42 milijarde kuna i činila je više od 99% ukupne aktive. Istovremeno je prvi put nakon prošlogodišnjeg ožujka iznosila više od 70 milijardi kuna. Na mjesečnoj razini zabilježeno je povećanje od 2,76 milijardi kuna. Rast na godišnjoj razini bio je dosta skromniji te je iznosio 163 milijuna kuna, odnosno 0,2 posto. S obzirom na valutnu strukturu inozemne aktive, odnosno međunarodnih pričuva, kretanje tečaja EUR/HRK ima utjecaj na kretanje kunske protuvrijednosti. Tako je na mjesečnoj razini slabljenje domaće valute podržalo rast kunske protuvrijednosti inozemne aktive, dok je suprotan utjecaj vidljiv od jačanja kune na godišnjoj razini. Na kraju veljače potraživanja HNB-a od poslovnih banaka, prije svega na osnovi reotkupa vrijednosnih papira, iznosila su 538 milijuna kuna, čime je na mjesečnoj razini ostvaren rast viši od 520 milijuna kuna. Međutim, na godišnjoj razini promatrana potraživanja ipak su bila osjetno niža (za oko 664 milijuna kuna), što je očekivano s obzirom na manje ovogodišnje aktivnosti središnje banke na obratnim repo aukcijama zbog potrebe za provođenjem restriktivne monetarne politike (inflatorni pritisci i vanjska neravnoteža). Potraživanja od središnje države te ostalih domaćih sektora nisu zabilježila znatnije promjene prema posljednjim podacima. Na strani pasive primarni novac zabilježio je rast od 1,69 milijardi kuna, prije svega kao posljedica rasta depozita banaka kod HNB-a, čime je iznosio 49,1 milijardu kuna. Na godišnjoj razini primarni novac povećan je za 4,81 milijardu kuna, odnosno za 11 posto.
(RBA analiza)
U usporedbi s krajem siječnja zabilježen je rast od 3,28 milijardi kuna
Nakon smanjenja aktive HNB-a tijekom siječnja i pada na razine ispod 70 milijardi kuna, tijekom veljače zabilježen je rast aktive središnje banke. Tako posljednji podaci ukazuju kako je na kraju ovogodišnje veljače ukupna aktiva iznosila 71,03 milijarde kuna. U usporedbi s krajem prethodnog mjeseca zabilježen je rast od 3,28 milijardi kuna, prije svega kao posljedica rasta inozemnog dijela aktive. Tijekom prijašnjih godina također je zabilježeno snažnije povećanje inozemne i ukupne aktive središnje banke tijekom veljače. Međutim, na godišnjoj razini ponovno je nakon siječnja zabilježeno smanjenje. U usporedbi s krajem veljače 2007. godine ukupna aktiva HNB-a smanjena je za gotovo 500 milijuna kuna, odnosno za 0,7%. Na kraju promatranog mjeseca inozemna aktiva iznosila je 70,42 milijarde kuna i činila je više od 99% ukupne aktive. Istovremeno je prvi put nakon prošlogodišnjeg ožujka iznosila više od 70 milijardi kuna. Na mjesečnoj razini zabilježeno je povećanje od 2,76 milijardi kuna. Rast na godišnjoj razini bio je dosta skromniji te je iznosio 163 milijuna kuna, odnosno 0,2 posto. S obzirom na valutnu strukturu inozemne aktive, odnosno međunarodnih pričuva, kretanje tečaja EUR/HRK ima utjecaj na kretanje kunske protuvrijednosti. Tako je na mjesečnoj razini slabljenje domaće valute podržalo rast kunske protuvrijednosti inozemne aktive, dok je suprotan utjecaj vidljiv od jačanja kune na godišnjoj razini. Na kraju veljače potraživanja HNB-a od poslovnih banaka, prije svega na osnovi reotkupa vrijednosnih papira, iznosila su 538 milijuna kuna, čime je na mjesečnoj razini ostvaren rast viši od 520 milijuna kuna. Međutim, na godišnjoj razini promatrana potraživanja ipak su bila osjetno niža (za oko 664 milijuna kuna), što je očekivano s obzirom na manje ovogodišnje aktivnosti središnje banke na obratnim repo aukcijama zbog potrebe za provođenjem restriktivne monetarne politike (inflatorni pritisci i vanjska neravnoteža). Potraživanja od središnje države te ostalih domaćih sektora nisu zabilježila znatnije promjene prema posljednjim podacima. Na strani pasive primarni novac zabilježio je rast od 1,69 milijardi kuna, prije svega kao posljedica rasta depozita banaka kod HNB-a, čime je iznosio 49,1 milijardu kuna. Na godišnjoj razini primarni novac povećan je za 4,81 milijardu kuna, odnosno za 11 posto.
(RBA analiza)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu