Želite li opljačkati banku i iz toga se izvući čisti? Tada biste trebali biti osrednji menadžer na zapadu ili držati neku od vodećih pozicija u ruskim bankama. Već je poznata priča o trgovcu Jeromeu Kervielu iz francuske banke Société Générale koji ju je neovlaštenim trgovanjem oštetio za oko pet milijardi eura. Trgovac se nakon izlaska iz zatvora dosjetio unosnog modela te podigao tužbu protiv bivšeg poslodavca za nepošteni otkaz. Ipak, trgovac se nije smatrao odmetnikom tvrdeći da za gubitak treba kriviti samu banku jer je njezino rukovodstvo otkrilo njegove poteze. Kerviel vjeruje da bi u slučaju da banka nije intervenirala ostvario profit i poslije za to dobio bonus. Događaju li se takve priče u Rusiji? Naravno. “Vani uglavnom kradu srednje rangirani menadžeri i njihovi podređeni (oko 40 posto). Vrhunski menadžeri kradu vrlo rijetko (oko 10 posto). No u Rusiji je potpuno obratno: deset posto podređenih i 40 posto vrhunskih menadžera počini kriminalni čin”, tvrdi Anatolij Evdokimov, predsjednik Uprave Udruge za međunarodnu suradnju nedržavnih sigurnosnih sustava (ANSB). U čemu je razlika? U tome što je izvan Rusije poslovanje već bilo uspostavljeno i top menadžment ga je branio, dok u Rusiji u posljednjih 10 do 15 godina nije bilo nove poslovne klase. “Mi se sada nalazimo u ranoj fazi kapitalizma kada se kompanije ili banke osnivaju kako bi ukrale i potom nestale”, zaključuje Evdokimov. Tužbe ruske središnje banke najčešće su usmjerene protiv predsjednika upravnih odbora i članova. No Evdokimov kaže kako i srednji menadžeri kradu u Rusiji te da ne treba cijelu krivicu svaliti na vlasnike. “No u drugu ruku vlasnike treba kriviti ako im zaposlenici kradu jer najčešće ne ulažu u sigurnosne sustave i računaju na čudo”, naglašava Evdokimov.
Želite li opljačkati banku i iz toga se izvući čisti? Tada biste trebali biti osrednji menadžer na zapadu ili držati neku od vodećih pozicija u ruskim bankama. Već je poznata priča o trgovcu Jeromeu Kervielu iz francuske banke Société Générale koji ju je neovlaštenim trgovanjem oštetio za oko pet milijardi eura. Trgovac se nakon izlaska iz zatvora dosjetio unosnog modela te podigao tužbu protiv bivšeg poslodavca za nepošteni otkaz. Ipak, trgovac se nije smatrao odmetnikom tvrdeći da za gubitak treba kriviti samu banku jer je njezino rukovodstvo otkrilo njegove poteze. Kerviel vjeruje da bi u slučaju da banka nije intervenirala ostvario profit i poslije za to dobio bonus. Događaju li se takve priče u Rusiji? Naravno. “Vani uglavnom kradu srednje rangirani menadžeri i njihovi podređeni (oko 40 posto). Vrhunski menadžeri kradu vrlo rijetko (oko 10 posto). No u Rusiji je potpuno obratno: deset posto podređenih i 40 posto vrhunskih menadžera počini kriminalni čin”, tvrdi Anatolij Evdokimov, predsjednik Uprave Udruge za međunarodnu suradnju nedržavnih sigurnosnih sustava (ANSB). U čemu je razlika? U tome što je izvan Rusije poslovanje već bilo uspostavljeno i top menadžment ga je branio, dok u Rusiji u posljednjih 10 do 15 godina nije bilo nove poslovne klase. “Mi se sada nalazimo u ranoj fazi kapitalizma kada se kompanije ili banke osnivaju kako bi ukrale i potom nestale”, zaključuje Evdokimov. Tužbe ruske središnje banke najčešće su usmjerene protiv predsjednika upravnih odbora i članova. No Evdokimov kaže kako i srednji menadžeri kradu u Rusiji te da ne treba cijelu krivicu svaliti na vlasnike. “No u drugu ruku vlasnike treba kriviti ako im zaposlenici kradu jer najčešće ne ulažu u sigurnosne sustave i računaju na čudo”, naglašava Evdokimov.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu