Dalekovod očekuje nove znatne poslove na hrvatskom tržištu koje će donijeti širenje osnovne djelatnosti na projekt vjetroelektrana, kaže za Poslovni dnevnik direktor korporativnih komunikacija mr. Jurica Prižmić. Zbog ulaska u novu tržišnu nišu na području gradnje vjetroelektrana Dalekovod je potpisao s HEP-om sporazum o suradnji na području obnovljivih izvora energije, a osnovao je i tvrtku Dalekovod-Eko koja će se baviti gradnjom vjetroelektrana do 60 MW. Vjetroelektrane postale su sastavnica dugoročne strategije te kompanije kojoj je cilj smanjiti poslovne razlike jer posluje u infrastrukturnim djelatnostima s konjunktivnim investicijskim aktivnostima. “Pozicioniranje u više industrija i više zemalja u regiji osigurava nam prisutnost u dugoročno profitabilnim industrijama, a zbog dugoročne uspješnosti Dalekovod se kontinuirano mijenja i prilagođava novim tržišnim prilikama”, kaže Prižmić.

Sporna procedura
Navedena nova tržišna niša zanimljiva je i konkurenciji, no u Dalekovodu primjećuju da se susreću s onom koja je nelojalna. U tom smislu za Poslovni dnevnik komentiraju projekt Pađane u općini Ervenik u zaleđu Velebita gdje su strani investitori već najavili gradnju vjetroelektrana na pojedinim konkretnim lokacijama. “Dalekovod je velika i ozbiljna tvrtka koja nastoji svojim dioničarima i potencijalnim investitorima pružiti pravovremene i točne informacije. Zbog toga još nismo najavili gradnju vjetroelektrana na lokacijama na kojima smo sigurni iako u odnosu na druge konkurente imamo najkvalitetniju projektnu dokumentaciju i mjerenja. Za lokaciju Pađane želimo naglasiti da se naša mjerenja baziraju na opremi montiranoj na legalno postavljenim mjernim stupovima u skladu sa svim propisima Republike Hrvatske, dok se naši konkurenti ne mogu pohvaliti da su radili na stručan i zakonit način”, kaže Prižmić. Do završetka broja nismo uspjeli konktaktirati predstavnika tvrtke CEMP Krešmira Feletara koji je u ožujku ustvrdio da će ta tvrtka uskoro, a što bi značilo navodno i prije Dalekovoda, dobiti lokacijsku dozvolu za gradnju vjetroelektrane od 55 vjetroturbina, ukupne snage 110 MW, na lokaciji Krš – Pađane u općini Ervenik. Takve navode da će strani investitor prije ljeta početi pripremne radove na terenu – probijanje prilaza i ravnanje platoa za buduću vjetroelektranu koja bi 2010. počela s radom, u Dalekovodu doživljaju iz više razloga kao nelojalnu konkurenciju. Sporna je, čini se, zakonska procedura koja utječe na brzinu realizacije projekta vjetrolektrana u općini Ervenik, prema kojoj bi tvrtka CEMP pretekla Dalekovod. Sam položaj Ervenika ispod jugoistočnih padina Velebita stručnjaci smatraju idealnim za proizvodnju struje snagom vjetra. Tamo se najavljuju ulaganja koja bi trebala premašiti 200 od 300 milijuna eura investicija u proizvodnju iz tih alternativnih izvora do 2010. u Hrvatskoj.

Izvozni prihodi
Od Prižmića doznajemo i poslovne planove po kojima bi 2008. Dalekovod trebao realizirati ukupan prihod koji premašuje 2 milijarde kuna (rast veći od 15 posto). Tako on objašnjava da će se u ovoj godini početi ostvarivati financijski učinci na inozemnim projektima pokrenutima u 2007. što ih ohrabruje jer “pokazuje da smo postavili realan i ostvariv cilj”. Ističe da im je cilj do 2014. postići da izvoz sudjeluje u ukupnom prihodu sa 30 posto, čime se potvrđuju procjene analitičara Hypo grupe koji smatraju da će Dalekovodu znatno rasti izvozni prihodi. Prižmić naglašava da su im uz tržišta regije i Skandinavije zanimljiva Poljska, Ukrajina i zemlje Bliskog istoka. Upravljanjem tečajnim rizicima, kaže, načelno su zadovoljni jer inozemni prihodi u eurima razinom približno odgovaraju inozemnim troškovima nabave sirovina u eurima, a takvim uravnoteženjem nastoje smanjiti izloženost tečajnim rizicima. Nakon preuzimanja šibenskog TLM-a Dalekovod s partnerima na tom projektu planira investirati 107 milijuna eura u nove tehnologije. Uz popravljanje likvidnosti TLM-a kane popraviti dobnu i stručnu strukturu zaposlenika te omjer proizvodnog i režijskog rada.

IPO kada tržište naraste

Na potencijalnu javnu ponudu kao način dokapitalizacije Dalekovoda do daljnjeg ne treba računati. Prižmić objašnjava da važu razne izvore financiranja, a zbog loših prilika na tržištu kapitala prije svega je riječ o dužničkim oblicima. “Sve dok budemo mogli financirati rast i razvoj Dalekovoda kroz povoljno zaduživanje, nemamo preveliku potrebu za emisijom kapitala. Taj bi se pristup mogao promijeniti ako tržište bude sposobno podnijeti takvu emisiju po znatno višim cijenama od današnjih”, kaže Prižmić. Time se potvrđuju procjene analitičara da će na javne ponude, njihov broj i vrijeme izlaska na tržište u 2008. presudno utjecati prilike na burzi. One su sada vrlo nestabilne, a stabilizacija se očekuje tek u drugoj polovici godine.