Dolazak američkog predsjednika Georga Busha u Hrvatsku ponovno je aktualizirao potrebu potpisivanja sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanju, koji ni nakon gotovo desetljeće i pol od početka pregovora između SAD-a i Hrvatske nije potpisan. Da je takav sporazum, kakav Hrvatska ima s nešto manje od 50 zemalja, potpisan, bila bi življa međusobna razmjena roba i usluga i u Hrvatsku bi se slilo nešto više američkih izravnih investicija, tvrde u gospodarskim udruženjima od Američko-hrvatske trgovinske komore, čiji je izrvšni direktor Damir Vucić proteklih dana i potaknuo ponovnu inicijativu za potpisivanje ovog sporazuma. U poslovnim krugovima čak se nagađalo i da bi ugovor bio potpisan tijekom Busheva posjeta Zagrebu, no zbog procedure pripreme o odobrenja sporazuma u obje države ispostavilo se da to nije realno.
Ključni trenutak
Iz Ministarstva financija potvrđeno je kako je “19. ožujka hrvatska strana putem Veleposlanstva u SAD-u ponovno izrazila spremnost za započinjanje pregovora”. Točno trinaest godina ranije, 16. ožujka 1995. godine, hrvatska je Vlada prihvatila prvi prijedlog za pokretanje pregovora i sklapanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om, a tijekom 1996. razmijenjeni su i tipski modeli ugovora i informacije o hrvatskom poreznom sustavu putem našeg Veleposlanstva u SAD-u, ali, ističu u Ministarstvu financija, pregovori nisu započeti. Hrvatska je Porezna uprava još nekoliko puta predlagala ponovno iniciranje pregovora diplomatskim putem, međutim, do danas nismo dobili službenu povratnu informaciju.Činjenicu da je Hrvatska konačno dobila pozivnicu za članstvo u NATO mnogi sada vide ključnim momentom da se SAD predomisle i konačno daju zeleno svjetlo sporazumu, koji bi američkim i hrvatskim državljanima i tvrtkama olakšao poslovanje i pružio priliku da poreze plaćaju samo u jednoj zemlji, i to onoj u kojoj sami procijene da im je isplativije plaćati porez. Zašto je članstvu važna takva odluku SAD-a? Pa stoga, tvrde upućeniji sugovornici, jer SAD takve ugovore ima sa svim zemljama članicama NATO-a. Proteklih se dana iz Amchama čulo kako je Hrvatska ta koja koči postojanje takvog ugovora, no u državnim institucijama tvrde da je sve zapelo na SAD-u. Bivši ministar vanjskih poslova i jedan od najpoznatijih lobista u SAD-u, Miomir Žužul, ističe kako se i koncem 1990.-ih aktivno razgovaralo o tom ugovoru, no potom je hrvatska incijativa utihnula. “Svima je u interesu da se taj ugovor potpiše i da zaživi, jer će sigurno, unatoč činjenici da američko gospodarstvo prolazi kroz recesiju, pridonijeti lakšem i isplativijem poslovanju tvrtki i jačanju gospodarskih odnosa”, ističe Žužul.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu