Europska unija uopće ne traži od Hrvatske privatizaciju brodogradnje. Ona samo traži smanjenje izravnih subvencija, točnije traži od Hrvatske jasan program povećanja efikasnosti u brodogradnji kako se subvencije ne bi koristile za pokriće gubitaka. EU dopušta subvencije brodogradnji, ali one koje se usmjeravaju u istraživanje i razvoj, dakle u dijelove koji vode dizanju efikasnosti, komentirao je profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i kreator SDP-ova predizborna gospodarskog programa Ljubo Jurčić dramatičan tijek restrukturiranja kojim se pet državnih brodogradilišta vodi prodaji, uz neslaganje radnika, sindikata i brodara.
Izbor Vlade je privatizacija
U restrukturiranju brodogradnje aktualna je Vlada, koja Hrvatsku vodi na putu ulaska u EU, izabrala privatizaciju, najavivši početak toga procesa u Uljaniku i Kraljevici ove godine. Politička oporba protivi se takvom izboru i ad hoc privatizaciji tražeći od Vlade, ako ne prihvaćanje dijametralno suprotnih rješenja, onda barem odgodu roka za privatizaciju. Jurčić ističe da je Vlada sada pritisnuta pregovaračkim rokovima s EU formalno donijela strategiju, ali činovničku, što je EU “pročitao” i traži od nje konkretan program: povećanje efikasnosti, odnosno zaključivanje gubitaškog brodograđevnog poslovanja. Izvori Poslovnog dnevnika iz Vlade napominju kako je privatizacija nešto što se mora dogoditi; ako želimo proizvoditi brod s višom dodanom vrijednošću, sa sadašnjim stupnjem tehnologije u škverovima, to nije moguće. Vladini izvori potvrđuju da će država još jedanput sudjelovati u sanaciji brodogradnje. Dio obveza država će preuzeti na sebe, ta potraživanja pretvoriti u temeljni kapital svakog pojedinačnog brodogradilišta. Saborski zastupnik Damir Kajin spominje da je riječ o sedam milijardi kuna koje će država otpisati. Međutim, Vlada će nakon sanacije brodogradnje tražiti strateškog partnera koji će ulagati u tehnološku obnovu škverova jer je riječ o vrlo visokim ulaganjima koja su potrebna, a koja država ne može uložiti. Stoga je privatizacija nešto što se mora dogoditi, a privatni kapital je izvor tehnološke obnove, stav je aktualne Vlade. Što se Uljanika iz Pule tiče, iako je to brodogradilište prvo na popisu za privatizaciju, Vladin izvor ipak kaže da je prerano govoriti o modelu privatizacije koji će biti primijenjen. Prvo se mora riješiti problem pomorskog dobra u Uljaniku kako bi se iščistila bilanca škvera. Posao reguliranja nekretnina na pomorskom dobru te vrijednosti temeljnog kapitala Uljanika, očekuje se, trebao bi se dovršiti do konca travnja. Istovremeno bi tada trebali biti konačno dovršeni individualni planovi za restrukturiranje škverova te iz Ministarstva gospodarstva poslani u Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja na ocjenu. Prema našim izvorima, u Europi ne postoji nijedno brodogradilište koje je država restrukturirala, a da je ono potom preživjelo tržište. Primjerice, Velika Britanija je nakon okončanja procesa restrukturiranja u koji je startala sa oko 25 škverova dočekala tržišnu bitku s prepolovljenim brojem brodogradilišta. Najjača oporbena stranka SDP zalaže se za odgodu privatizacije jezgre brodogradnje. No SDP jest za odvajanje neosnovnih djelatnosti i njihovo privatiziranje u roku 3 do 5 godina, čime se također smanjuju troškovi, ističe Slavko Linić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu