EN DE

Oporba traži odgodu privatizacije brodogradnje

Autor: Tanja Čorak
04. travanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

EU dopušta subvencije brodogradnji za istraživanje, kaže Ljubo Jurčić iz SDP-a

Europska unija uopće ne traži od Hrvatske privatizaciju brodogradnje. Ona samo traži smanjenje izravnih subvencija, točnije traži od Hrvatske jasan program povećanja efikasnosti u brodogradnji kako se subvencije ne bi koristile za pokriće gubitaka. EU dopušta subvencije brodogradnji, ali one koje se usmjeravaju u istraživanje i razvoj, dakle u dijelove koji vode dizanju efikasnosti, komentirao je profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i kreator SDP-ova predizborna gospodarskog programa Ljubo Jurčić dramatičan tijek restrukturiranja kojim se pet državnih brodogradilišta vodi prodaji, uz neslaganje radnika, sindikata i brodara.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Izbor Vlade je privatizacija
U restrukturiranju brodogradnje aktualna je Vlada, koja Hrvatsku vodi na putu ulaska u EU, izabrala privatizaciju, najavivši početak toga procesa u Uljaniku i Kraljevici ove godine. Politička oporba protivi se takvom izboru i ad hoc privatizaciji tražeći od Vlade, ako ne prihvaćanje dijametralno suprotnih rješenja, onda barem odgodu roka za privatizaciju. Jurčić ističe da je Vlada sada pritisnuta pregovaračkim rokovima s EU formalno donijela strategiju, ali činovničku, što je EU “pročitao” i traži od nje konkretan program: povećanje efikasnosti, odnosno zaključivanje gubitaškog brodograđevnog poslovanja. Izvori Poslovnog dnevnika iz Vlade napominju kako je privatizacija nešto što se mora dogoditi; ako želimo proizvoditi brod s višom dodanom vrijednošću, sa sadašnjim stupnjem tehnologije u škverovima, to nije moguće. Vladini izvori potvrđuju da će država još jedanput sudjelovati u sanaciji brodogradnje. Dio obveza država će preuzeti na sebe, ta potraživanja pretvoriti u temeljni kapital svakog pojedinačnog brodogradilišta. Saborski zastupnik Damir Kajin spominje da je riječ o sedam milijardi kuna koje će država otpisati. Međutim, Vlada će nakon sanacije brodogradnje tražiti strateškog partnera koji će ulagati u tehnološku obnovu škverova jer je riječ o vrlo visokim ulaganjima koja su potrebna, a koja država ne može uložiti. Stoga je privatizacija nešto što se mora dogoditi, a privatni kapital je izvor tehnološke obnove, stav je aktualne Vlade. Što se Uljanika iz Pule tiče, iako je to brodogradilište prvo na popisu za privatizaciju, Vladin izvor ipak kaže da je prerano govoriti o modelu privatizacije koji će biti primijenjen. Prvo se mora riješiti problem pomorskog dobra u Uljaniku kako bi se iščistila bilanca škvera. Posao reguliranja nekretnina na pomorskom dobru te vrijednosti temeljnog kapitala Uljanika, očekuje se, trebao bi se dovršiti do konca travnja. Istovremeno bi tada trebali biti konačno dovršeni individualni planovi za restrukturiranje škverova te iz Ministarstva gospodarstva poslani u Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja na ocjenu. Prema našim izvorima, u Europi ne postoji nijedno brodogradilište koje je država restrukturirala, a da je ono potom preživjelo tržište. Primjerice, Velika Britanija je nakon okončanja procesa restrukturiranja u koji je startala sa oko 25 škverova dočekala tržišnu bitku s prepolovljenim brojem brodogradilišta. Najjača oporbena stranka SDP zalaže se za odgodu privatizacije jezgre brodogradnje. No SDP jest za odvajanje neosnovnih djelatnosti i njihovo privatiziranje u roku 3 do 5 godina, čime se također smanjuju troškovi, ističe Slavko Linić.

Europska unija uopće ne traži od Hrvatske privatizaciju brodogradnje. Ona samo traži smanjenje izravnih subvencija, točnije traži od Hrvatske jasan program povećanja efikasnosti u brodogradnji kako se subvencije ne bi koristile za pokriće gubitaka. EU dopušta subvencije brodogradnji, ali one koje se usmjeravaju u istraživanje i razvoj, dakle u dijelove koji vode dizanju efikasnosti, komentirao je profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i kreator SDP-ova predizborna gospodarskog programa Ljubo Jurčić dramatičan tijek restrukturiranja kojim se pet državnih brodogradilišta vodi prodaji, uz neslaganje radnika, sindikata i brodara.

Izbor Vlade je privatizacija
U restrukturiranju brodogradnje aktualna je Vlada, koja Hrvatsku vodi na putu ulaska u EU, izabrala privatizaciju, najavivši početak toga procesa u Uljaniku i Kraljevici ove godine. Politička oporba protivi se takvom izboru i ad hoc privatizaciji tražeći od Vlade, ako ne prihvaćanje dijametralno suprotnih rješenja, onda barem odgodu roka za privatizaciju. Jurčić ističe da je Vlada sada pritisnuta pregovaračkim rokovima s EU formalno donijela strategiju, ali činovničku, što je EU “pročitao” i traži od nje konkretan program: povećanje efikasnosti, odnosno zaključivanje gubitaškog brodograđevnog poslovanja. Izvori Poslovnog dnevnika iz Vlade napominju kako je privatizacija nešto što se mora dogoditi; ako želimo proizvoditi brod s višom dodanom vrijednošću, sa sadašnjim stupnjem tehnologije u škverovima, to nije moguće. Vladini izvori potvrđuju da će država još jedanput sudjelovati u sanaciji brodogradnje. Dio obveza država će preuzeti na sebe, ta potraživanja pretvoriti u temeljni kapital svakog pojedinačnog brodogradilišta. Saborski zastupnik Damir Kajin spominje da je riječ o sedam milijardi kuna koje će država otpisati. Međutim, Vlada će nakon sanacije brodogradnje tražiti strateškog partnera koji će ulagati u tehnološku obnovu škverova jer je riječ o vrlo visokim ulaganjima koja su potrebna, a koja država ne može uložiti. Stoga je privatizacija nešto što se mora dogoditi, a privatni kapital je izvor tehnološke obnove, stav je aktualne Vlade. Što se Uljanika iz Pule tiče, iako je to brodogradilište prvo na popisu za privatizaciju, Vladin izvor ipak kaže da je prerano govoriti o modelu privatizacije koji će biti primijenjen. Prvo se mora riješiti problem pomorskog dobra u Uljaniku kako bi se iščistila bilanca škvera. Posao reguliranja nekretnina na pomorskom dobru te vrijednosti temeljnog kapitala Uljanika, očekuje se, trebao bi se dovršiti do konca travnja. Istovremeno bi tada trebali biti konačno dovršeni individualni planovi za restrukturiranje škverova te iz Ministarstva gospodarstva poslani u Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja na ocjenu. Prema našim izvorima, u Europi ne postoji nijedno brodogradilište koje je država restrukturirala, a da je ono potom preživjelo tržište. Primjerice, Velika Britanija je nakon okončanja procesa restrukturiranja u koji je startala sa oko 25 škverova dočekala tržišnu bitku s prepolovljenim brojem brodogradilišta. Najjača oporbena stranka SDP zalaže se za odgodu privatizacije jezgre brodogradnje. No SDP jest za odvajanje neosnovnih djelatnosti i njihovo privatiziranje u roku 3 do 5 godina, čime se također smanjuju troškovi, ističe Slavko Linić.

Udio hrvatske robe premalen
Udio hrvatske robe ugrađen po brodu je nezadovoljavajući i Linić ocjenjuje da se postotak domaće komponente mora povisiti, što je također poticaj koji ima opravdanje u povećanju izvoza. Subvencije, koje postoje u svim svjetskim brodogradnjama, nemaju smisla ako se dovede novi strateški partner koji će onda uvesti radnu snagu s istoka Europe ili drugdje. “Strateški partner nam ne treba ni zbog čega: ni u vezi s tržištem jer ga naša brodogradnja ima, ni u vezi s ulaganjima jer neće ulagati. Hrvatski su se radnici preko sindikata izborili za bolji radni status nego radnici na Dalekom istoku”, kaže Linić. U pogledu menadžmenta pulski je dokazao da je dobar, dok su riječki i splitski manje dobri, kaže Linić i ponavlja svoj stav da se trebaju spojiti Brodotrogir i Brodosplit, odnosno 3. maj i Kraljevica jer su u istom vlasništvu, a djeluju na geografski bliskom području.

SDP za zadržavanje subvencija

SDP je za zadržavanje državnih subvencija u visini 10 posto po brodu, uz nova financijska ulaganja u tehnološku obnovu škverova koje mora provesti vlasnik, država, ističe Linić. Objašnjava da financijska injekcija u podizanje tehnologije proizvodnje vodi u rezanje troškova na navozima, inzistirajući na provođenju kvalitetnog restrukturiranja.

Autor: Tanja Čorak
04. travanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close