Zagrepčanin Srećko Mihaljević kao vlasnik cijelog brijega pored zagrebačkog groblja Mirogoj, prema odluci Općinskog suda u Zagrebu, u četvrtak (3. travnja) je trebao stupiti u posjed nekretnina koje se nalaze na malom dijelu tog zemljišta i gdje više od 30 godina djeluju obrtničke kameno-klesarske radionice Tadije Barbarića i Zvonka Barbarića. Tadija Barbarić potvrdio je Poslovnom dnevniku da je došlo do odgode ovrhe. Odvjetnica Senka Ursić-Bukorović zastupa u parnicama protiv Mihaljevića sve zagrebačke klesare, a kaže da su izloženi istoj prijetnji gubitka posjeda ili plaćanju zakupnine. Navodi za Poslovni dnevnik da je do odgode ovrhe došlo zbog kaznenog postupka koji se vodi protiv Mihaljevića. Odvjetnik Berislav Herceg potvrdio je Poslovnom dnevniku da zastupa u tom predmetu Mihaljevića, no odbio je komentirati odgodu ovrhe kao i niz sudskih postupaka koji se vode u pogledu atraktivnog zemljišta.

Vlasništvo Zvijezde i Mirogoja
Zagrebačka gruntovnica upisala je Mihaljevića još prije desetak godina kao vlasnika brijega između zagrebačke Zvijezde i Mirogoja u veličini od oko 36.000 četvornih metara. Njegovo se vlasništvo navodno proteže čak i nad dijelom Arkada te uključuje klesarske obrte koji su prije 150 godina tamo osnovani radi gradnje Arkada. Davni upis vlasništva u korist Mihaljevića ima veze s pretvorbom društvenog poduzeća Vladimir Gortan u povodu koje je HFP proveo obnovu postupka pretvorbe, a postalo je 2006. predmetom DORH-ove istrage koja se vodi protiv jednog djelatnika gruntovnice i upisanog vlasnika Mihaljevića. Istrazi je navodno prethodilo izvješće voditeljice zagrebačke gruntovnice Nives Radišić na što je reagirao bivši predsjednik Općinskog suda u Zagrebu Mirko Klinžić podnošenjem kaznene prijave. DORH je pokrenuo istražni postupak protiv Mihaljevića i gruntovnog referenta kao poticatelja i izvrštitelja kaznenog djela zloporabe položaja i ovlasti iz članka 337. st. 1 i 4. KZ-a, kaže odvjetnica. Mihaljević koji je ipak vlasnik, pa uživa punu sudsku i pravnu zaštitu vlasništva na tri i pol hektara zemljišta na kojem je prije njega u Katastru bio kao posjednik upisan Grad Zagreb, a HFP smatra da se radi o državnom vlasništvu, u naknadnim sudskim postupcima vezanim uz ovrhu dobio je u svoju korist sudsku odluku vezanu uz predaju u posjed zemljišta te plaćanje zakupnine od strane obrtnika Tadije Barbarića i Zvonka Barbarića. Isti se postupci vode protiv ostalih klesara, Nenada Lipovčana, Ivice Šobana, Pere Barbarića, Kreše Dekovića, Marijana Klepca… Ovršni zakon ne dozvoljava prekid ovrhe zbog parnice koju oni vode zbog nedopuštenosti ovrhe, no aktualni kazneni postupak na koji sud pazi po službenoj dužnosti doveo je do njezine odgode. To je pozitivan rasplet za naše poslovanje, kaže Tadija Barbarić koji je, gledajući po broju radnika koje zapošljava, najveći mirogojski klesar. Uz njegovih 50 radnika, kod svih klesarskih obrtnika radi još 50-ak radnika. Barbarić objašnjava da je ovrha, srećom ,zaustavljena jer bi se inače protiv toga klesari na svaki način borili.

Tužbu digao i HFP
“Klesari koji ovdje rade, a većina ih ima i obiteljske kuće, neupitni su vlasnici nekretnina. Mihaljević se uz pomoć sramotne presude suca Milana Anića upisao kao vlasnik na devet objekata koji su u vlasništvu klesara”, kaže Barbarić. Protiv Mihaljevićeva vlasništva, kako doznajemo od njihove odvjetnice, ustao je vlasničkom tužbom i HHFP koji se, kaže, sudskim putem bori za državu da upiše vlasništvo na tih 3,5 hektara zemlje. Po članku 47. Zakona o privatizaciji, HFP je proveo obnovu postupka pretvorbe društvenog poduzeća Vladimir Gortan. Tako je utvrđeno da je titular cijelog brijega zapravo država, tj. HFP jer u vrijednost društvenog kapitala Gortana nisu unesene, a ni procijenjene nakretnine na koje se upisao Mihaljević. Fond je utvrdio da Gortan nije mogao raspolagati nekretninama jer nisu bile procijenjene u postupku pretvorbe društvenog poduzeća pa time nije moglo doći do pretvorbe prava korištenja u pravo vlasništva.

Drastičan rast vrijednosti uz prenamijenu

Zbog sadašnje zelene zone koju određuje GUP zemlja koja je povod brojnim parničnim postupcima, ali i kaznenom postupku, vrijedna je navodno 60-ak milijuna kuna. Izvjesno je da njezina vrijednost eksponencijalno rasti uz uvjet da se jedan dio prenamijeni u građevinsku zonu, što se ne može isključiti. Odvjetnica kaže da su i klesari podnijeli Općinskom sudu u Zagrebu vlasničke tužbe kojima traže utvrđivanje vlasništva na temelju dosjelosti na površini koja obuhvaća njihove nekretnine i okolni teren.