Hoće li i suci podnositi javnosti svoje imovinske kartice, kao i ostali državni dužnosnici? Ta je obveza uvedena promjenama u Zakonu o sudovima na koncu 2005., a ipak na isto pitanje, iako je u kratkom vremenskom razmaku postavljeno, iz Ministarstva pravosuđa daju dijametralno suprotne odgovore. Od bivše ministrice pravosuđa Vesne Škare-Ožbolt poslovni ljudi primali su poruku koja se direktno ticala i Vladina antikorupcijskog stava koji (još) nije doveden u pitanje, da će uvođenje imovinskih kartica biti obvezatno za sve suce.

Pravilnik pred objavom
Kako je to često isticala, svi su suci trebali položiti imovinski račun javnosti 2006. na temelju noveliranog Zakona o sudovima. Tu su najavu podržali i u Udruzi hrvatskih sudaca s jedinom razlikom da imovina sudaca ne postane javni podatak jer bi, kako su navodili, to dovelo do još većeg animoziteta prema sucima koji bi mnogo više bili izloženi šikaniranju stranaka. No prema sadašnjem tumačenju te nove sudačke obveze uopće nije izgledan razvoj događaja u kojem bi svi hrvatski suci, tajno ili javno, položili račun Ministarstvu pravosuđa glede svoga imovnog stanja. Pozivajući se na članak 97. Novele Zakona o sudovima, ministrica pravosuđa Ana Lovrin kaže da je podnošenje imovinske kartice isključiva obveza samo novih sudaca te dodaje kako ne vidi da je moguće drukčije rješenje s obzirom na to da ništa nije rečeno u prijelaznim i završnim odredbama zakona. Za Pravilnik koji će to urediti, Lovrin navodi da je u završnoj fazi, a dojam je da će ga uskoro objaviti u Narodnim novinama.
Kako Vlada mora reformirati pravosuđe i protukorupcijskim programom pokazati političku volju za borbu protiv korupcije i u sudačkim redovima, više je razloga koji upućuju da je kontraproduktivna promjena stava Ministarstva pravosuđa po kojem će imovinske kartice biti dužni položiti samo novoimenovani suci. Takvih će slučajeva objavljivanja imovinskih kartica u sudstvu biti daleko manje nego da se to traži od svih 2000 i više sudaca koji su već dobili doživotni mandat. To rješenje odudara i od javnosti poznatih preporuka iz jesenjske verzije Nacionalnog programa suzbijanja korupcije gdje se tražilo da se propiše svim sucima i tužiteljima obveza prijavljivanja imovine i načina njezina stjecanja. Sutra će taj program, nakon usuglašavanja svih ministarstava, ugledati svjetlo dana kao službeni Vladin dokument na Okruglom stolu u HAZU. Treba također podsjetiti na strane stručnjake koji ističu važnost transparentnosti podataka o sudačkoj imovini. I na znanstvenom skupu u Washingtonu o uspostavi pravne države u tranizicijskim zemljama nedavno je rečeno kako nitko ne voli da se o osobnoj novčanoj situaciji govori javno, no objavljivanje imovinske kartice svakog suca je neizbježno jer investitori žele uložiti svoj novac u zemlje u kojima postoji efikasan i transparentan pravni sustav.

Antikorupcijske aktivnosti
Razvodnjavanje obveze koja se najprije ticala cijeloga sudačkog aparata na mali broj novih sudaca djeluje kao hladan tuš na sugovornike Poslovnog dnevnika iz biznisa. U fokusu poslovne javnosti već duže vrijeme vlada zanimanje za aktivnosti kojima Vlada stvara pretpostavke za borbu protiv korupcije koje ima i u redovima sudaca, pa su najavljeno uvođenje imovinskih kartica za sve sudačke dužnosnike držali gotovim rješenjem o kojem više ne treba raspravljati. Pitaju se kako je moguće da imovinske kartice sudaca otpadnu iz Vladinih antikorupcijskih aktivnosti koje može praktički trenutno provoditi te ubirati djelom političke poene. Dojam im je kako je zbrci pridonijela i smijenjena ministrica, koja je unatoč tome što u propisu stoji nešto drugo propagirala obvezu da će svi suci nakon stupanja na snagu noveliranog Zakona o sudovima biti dužni objaviti svoje imovinske kartice.

Rok od 30 dana za izvješće o imovini

Problem je, ali ne i rješenje, lociran je u nedorečenom Zakonu o sudovima koji člankom 97. propisuje kako “kako su suci obvezni u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost podnijeti Ministarstvu pravosuđa izvješće o svojoj imovini, stalnim prihodima, te imovini svoga bračnog druga i maloljetne djece sa stanjem na taj dan, te izvješće po prestanku obnašanja sudačke dužnosti kao i podatke o novčanoj štednji ako ona premašuje jednogodišnji iznos neto prihoda sudaca”. Prije nego što izvrši tu obvezu, novi sudac ne može primiti plaću, a oblik i sadržaj obrasca pravilnikom propisuje ministar pravosuđa.