Hrvatska je lani ostvarila gospodarski rast od 5,6%, procjena je Državnog zavoda za statistiku (DZS). Iako je ovako visok gospodarski rast posljednji put ostvaren još 2002. godine, trend usporavanja rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) ne daje previše optimizma za ovu godinu. Naime, nakon što je u prvom lanjskom kvartalu zabilježen godišnji porast BDP-a od 7%, rast je prema kraju godine usporavao na 6,6% u drugom, 5,1% u trećem te konačno 3,7% u četvrtom tromjesečju. Podaci DZS pokazuju da je lani glavni generator gospodarskog rasta bila osobna potrošnja te da je trend usporavanja njenog rasta odgovarao usporavanju rasta cijelog gospodarstva. Državna potrošnja je krajem godine dala nešto viši poticaj gospodarstvu, a to se može povezati i sa izbornim razdobljem, dok investicije i dalje daju sve manji doprinos rastu BDP-a, kao što to već neko vrijeme predviđaju analitičari. Na usporavanje rasta utjecaj je lani imala i vanjskotrgovinska razmjena, odnosno najlošiji doprinos izvoza rastu BDP-a još od prvog tromjesečja 2005. godine. Analitičari su prošlog tjedna kazali kako očekuju da se dinamika rasta na razini od oko četiri posto, kakva je zabilježena u četvrtom kvartalu, nastavila i u prva tri mjeseca ove godine. Za ovogodišnji rast veoma će biti važni rezultati turizma, a zbog realno aprecirane kune ne može se očekivati niti bolja robna razmjena. Neki među njima kažu kako je to samo povratak održivim stopama rasta.
U posljednjem je prošlogodišnjem kvartalu godišnji porast bruto domaćeg proizvoda iznosio 3,7 posto
Hrvatska je lani ostvarila gospodarski rast od 5,6%, procjena je Državnog zavoda za statistiku (DZS). Iako je ovako visok gospodarski rast posljednji put ostvaren još 2002. godine, trend usporavanja rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) ne daje previše optimizma za ovu godinu. Naime, nakon što je u prvom lanjskom kvartalu zabilježen godišnji porast BDP-a od 7%, rast je prema kraju godine usporavao na 6,6% u drugom, 5,1% u trećem te konačno 3,7% u četvrtom tromjesečju. Podaci DZS pokazuju da je lani glavni generator gospodarskog rasta bila osobna potrošnja te da je trend usporavanja njenog rasta odgovarao usporavanju rasta cijelog gospodarstva. Državna potrošnja je krajem godine dala nešto viši poticaj gospodarstvu, a to se može povezati i sa izbornim razdobljem, dok investicije i dalje daju sve manji doprinos rastu BDP-a, kao što to već neko vrijeme predviđaju analitičari. Na usporavanje rasta utjecaj je lani imala i vanjskotrgovinska razmjena, odnosno najlošiji doprinos izvoza rastu BDP-a još od prvog tromjesečja 2005. godine. Analitičari su prošlog tjedna kazali kako očekuju da se dinamika rasta na razini od oko četiri posto, kakva je zabilježena u četvrtom kvartalu, nastavila i u prva tri mjeseca ove godine. Za ovogodišnji rast veoma će biti važni rezultati turizma, a zbog realno aprecirane kune ne može se očekivati niti bolja robna razmjena. Neki među njima kažu kako je to samo povratak održivim stopama rasta.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu