Arktik gubi svoj stari, debeli brže nego ikad, pokazuju satelitski podaci. Gubitak leda nastavio se i nakon kraja Arktičkog ljeta, usprkos hladnom vremenu na sjevernoj Zemljinoj polutci. Tijekom vrućeg ljeta 2007. zabilježena je najmanje površina pod ledom, a znanstvenici kažu da će 2008. godina također biti godina topljenja Arktičkog leda. Stari led je deblji i sadrži manje soli, što znači da može preživjeti veće vrućine nego novostvoreni led. Led star više od dvije godine čini oko 30 posto leda na Arktiku, dok ga je prije dva desetljeća bilo čak 60 posto. Topljenje leda na Arktiku ima globalne posljedice jer njegova bijela površina reflektira energiju sa Sunca i šalje ju prostor iz kojega to zračenje upijaju oceani. U mjesecu ožujku Arktičkog bi leda trebalo biti najviše, a podaci koje je prikupila NASA pokazuju dvije stvari: površina pod ledom otprilike je ista kao prošle godine, no starog leda ima manje. “Iako je površina pod ledom u ožujku nešto veća nego prošle godine, zabilježena je dosad najmanja površina starog, debelog leda. Dakle, volumen leda na Arktiku se smanjuje. Situacija liči na holivudski film: izvana sve izgleda dobro, no ako pogledate iza vidjet ćete kulise, a ne prave gradove”, rekao je Seelye Martin, voditelj NASA-ina projekta Cryospheric Sciences. Topljenje debelog sloja leda nastavilo se tijekom zimskih mjeseci, usprkos neobično hladnom vremenu koje je donijela La Nina, efekat suprotan El Ninu. Gubitak leda ne nastaje samo topljenjem, velike količine leda vodi nosi iz Arktičkog područja u Atlantski ocean. Morske struje jače su nego prije, a to je posljedica “Arktičke oscilacije”. Krajnji je rezultat da je najveći dio Arktičkog leda mladi led koji je nastao nakon prošlog ljeta. Znanstvenici vjeruju da kratkotrajno zahlađenje neće bitnije utjecati na arktički led jer temperature na Arktiku raste duplo brže od globalnog prosjeka