Kako bi potaknule uzimanje hipotekarnih zajmova, američke Federalne rezerve (FED) odlučile su ubrizgati dodatnih 200 milijardi dolara u bankovni sustav, i to tijekom sljedećih nekoliko mjeseci, kako bi na taj način ublažile kreditnu krizu koja je već gurnula najveće svjetsko gospodarstvo u recesiju. Iznosi koje FED nudi na aukcijama financijskim institucijama, a koji su iznosili do 30 milijardi dolara, sada su povećani na 50 milijardi dolara. Također su u FED-u najavili kako će učiniti dostupnima 100 milijardi dolara kroz tjedne ugovore o reotkupu, u smislu da središnja banka iznajmljuje gotovinu, a da zauzvrat traži imovinu uključujući i hipotekarne obveznice.

Povlačenje ulagača
Taj bi potez bio jedan od posljednjih kojim bi središnja američka banka odlučila utjecati na smanjenje opasnih prijetnji ekonomiji koje dolaze od banaka koje smanjuju i uskraćuju davanje zajmova kompanijama i kućanstvima. Naime, oko 188 milijardi dolara gubitka zabilježile su banke i tvrtke koje se bave vrijednosnim papirima, i to od početka prošle godine kada je počeo rastući utjecaj krize drugorazrednih hipotekarnih kredita koji je uzdrmao svjetska financijska tržišta. Iako je FED objavio kako ti potezi nisu povezani s podacima vladinog izvještaja koji pokazuje najveći broj gubitaka poslova unazad pet godina, nego da te svoje poteze povezuju s propadanjem kreditnog tržišta, financijaši smatraju da je upravo to izvješće uzrok FED-ovih poteza. Tako su se brokeri kladili kako će FED smanjiti referentnu kamatnu stopu tijekom tri kvartala zaredom. Kao posljedica cijele peripetije u kojoj se pokušavaju na sve moguće načine spašavati različite komponente tonućeg gospodarstva jest apsolutno povlačenje investitora s tržišta kapitala jer su preplavljeni nepovjerenjem. Kako bi pak doskočili smanjenoj likvidnosti koja ozbiljno zabrinjava čelnike svih američkih financijskih institucija, potrošači su pronašli izlaz u posuđivanju novca putem kreditnih kartica. Tijekom siječnja američki građani su posuđivali dvaput više novca kreditnim karticama nego su to činili mjesec dana prije. Tako se iznos potrošačkih kredita povećao za 6,9 milijardi na ukupan iznos od 2,5 bilijuna dolara, objavio je FED. Tijekom prosinca prošle godine potrošači su zabilježili zaduživanje od 3,7 milijardi dolara, dok je u studenom prošle godine ta brojka iznosila 4,5 milijardi dolara. No brojka ne uzima u obzir posuđivanje koje u zalog daje nekretnine.

Blokirane kartice
Građani koji ovise o financiranju udjela u nekretnini primorani su okrenuti se drugim vrstama kratkoročnog financiranja jer su se nakon propasti tržišta drugorazrednih hipotekarnih kredita teško mogli kvalificirati za dobivanje zajmova. Osim toga osobni prihod je tijekom siječnja rastao po sporijoj stopi nego je rasla inflacija, što je utjecalo na povećanu potrošnju kreditnim karticama dva mjeseca zaredom. Analitičari su predvidjeli kako će takav način potrošnje tijekom siječnja dosegnuti sedam milijardi dolara. Situaciju je komentirao Chris Rupkey, financijski šef tokijske Mitsubishi banke, rekavši kako je još jako malo ‘goriva u rezervi’, primijetivši kako se ljudi u ranom stadiju recesije oslanjaju na zaduživanje kreditnim karticama da bi lakše prebrodili teška vremena. Potrošnja je zaustavljena već dva mjeseca jer se ljudi prilagođavaju inflaciji. Ukupan iznos posuđivanja porastao je na 3,3 posto na godišnjoj razini. Prema kategorijama, revolving dugovi kao što su kreditne kartice porasli su za 5,5 milijardi dolara tijekom siječnja, dok su ne-revolving dugovanja, kao što je primjerice zajam za kupnju automobila, porasla za 1,4 milijarde dolara. Dokaz da je američko gospodarstvo u recesiji ponudilo je i ministarstvo rada prikazavši podatke o padu zaposlenosti u 2008. Isplaćeni dohoci izostali su za 63.000 ljudi nakon što je u siječnju zabilježeno njih 22.000.

Svi priznaju recesiju osim Bijele kuće

Osim Bijele kuće i američke Riznice svi se analitičari slažu kako je SAD ušao u recesiju. To najprije pokazuje najvjerodostojnije referentno mjerilo, a to je gubitak zaposlenja. Jedino u čemu se razilaze njihova mišljenja jest težina recesije i način oporavka od nje. Dok neki smatraju da će poduzete mjere za izlazak iz recesije samo malo zakasniti i zatim imati velik utjecaj na ekonomski rast, drugi smatraju da je 2008. godina samo početni stadij te da će posljedice biti teže od utjecaja posljednjih recesija koje su se dogodile 1990. i 2001.