Vlada Srbije nije u četvrtak prihvatila rezoluciju Srpske radikalne stranke prema kojoj Srbija neće ući u Europsku uniju bez Kosova. Protiv pozitivnog mišljenja glasalo je petnaest ministara, a za sedam ministara iz redova Demokratske stranke Srbije i Nove Srbije. S druge strane su bili ministri Demokratske stranke Borisa Tadića i G17 Mlađana Dinkića. Prepucavanja i dalje obilježavaju političku scenu u Srbiji. Predsjednik zastupničkog kluba Srpske radikalne stranke Tomislav Nikolić zaprijetio je da će zatražiti ostavku predsjednika Skupštine Olivera Dulića zato što je prekinuo sjednicu na kojoj se trebala održati rasprava o rezoluciji. Dulić je to uradio kako bi zastupnici dobili stav vlade u kojoj o tekstu rezolucije postoje suprostavljeni pogledi.

Poništavanje Đinđića
Nije, međutim, izvjesno da će se na sjednici vlade raspravljati o rezoluciji, jer je većina ministara protiv prijedloga radikala. Prema ocjeni vladine većine, rezolucija radikala vodi Srbiju u samoizolaciju, što se smatra pogubnim za njen ekonomski i demokratski razvoj. Čedomir Jovanović, predsjednik Liberalno-demokratske partije, u rezoluciji vidi pokušaj poništavanja rezultata koje je Srbija postigla u vrijeme ubijenog premijera Zorana Đinđića i povratak na Miloševićevu politiku.U ponašanju stranaka prepoznatljivo je političko natjecanje tko će koga istjerati iz vlade, jer nijedna strana ne želi otići s vlasti, nego nastoji da u predstojećim, po mnogima neizbježnim, prijevremenim parlamentarnim izborima krene s vladajuće pozicije. Koštuničina struja ima u prvom planu agitaciju o zadržavanju Kosova u Srbiji, dok DS, osim nepriznavanja neovisnosti Kosova, inzistira na priključenju Srbije EU, videći u tome jedinu mogućnost za njezin ekonomski i društveni razvoj. Na najavu o mogućem prijedlogu za ostavkom Olivera Dulića, predsjednica zastupničkog kluba DS-a Nada Kolundžija izjavila je kako će, u tom slučaju, doći do raspada vladajuće koalicije i njezine vlade. Nastupom u parlamentu Tomislav Nikolić nastojao je ostaviti dojam kako se rješenje produbljene političke krize nalazi u njegovim rukama, bez obzira što je poražen na predsjedničkim izborima od Borisa Tadića iz DS-a. Nada Kolundžija smatra neprihvatljivom rezoluciju opozicijske stranke koja je u vrijeme Miloševićeva režima, obnašajući vlast sa socijalistima, nanijela veliku štetu Srbiji. Takvu poziciju Nikolić temelji na dobivenoj podršci premijera Vojislava Koštunice koji je odustao od zalaganja za ulazak Srbije u EU, što je bio jedan od prioriteta na kojima se temeljio savez vladajućih stranaka. Takav stav predstavlja odgovor na odnos EU prema proglašenoj neovisnosti Kosova. Europska komisija je konstatirala odluku Prištine o proglašenju neovisnosti, a nije spomenula da je srbijanski parlament poništio deklaraciju o neovisnosti. Premijer je osudio takav potez Bruxellesa. Olli Rehn, povjernik EU za proširenje, uputio je poziv Beogradu da se izjasni o odnosu Srbije prema integraciji u EU, uz poruku kako je moguć i brži put za prijem u EU.

Paraliza vlasti
Zoran Stoiljković, profesor Fakulteta političkih nauka, isključuje mogućnost skorog održavanja prijevremenih izbora. U DSS-u zagovaraju da se kriza riješi održavanjem referenduma na kojem bi se biračko tijelo izjasnilo prihvaća li opciju za ulazak Srbije u EU bez Kosova. DSS nije za izbore, jer su ankete pokazale da stranka može računati na 10 posto birača. Na izborima glavna bitka bi se vodila između radikala, koji se zalažu za približavanje Srbije Moskvi i DS-a s G 17, koje su za europsku budućnost Srbije. Prevladava ocjena prema kojoj su odnosi u koalicijskoj vlasti toliko zaoštreni da ona praktično više ne postoji, što se manifestira paralizom u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.

Ministarstvo ekonomije Srbije sa 352 milijuna eura donira dvanaest poduzeća na Kosovu

Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja odlučilo je sa 352 milijuna eura donirati rad 12 poduzeća na Kosovu, kako bi povećalo zaposlenost tamošnjih Srba. Isto ministarstvo lani je poklonilo javnom poduzeću Trepča 482 milijuna eura. Prema riječima Verice Kalanović, državne tajnice u Ministarstvu ekonomije, općine i enklave s većinskim srbijanskim stanovništvom smatraju se ugroženim područjima pa im se donacijama nastoji pomoći kako ne bi napustili mjesta u kojima borave. Vlasti u Srbiji, nakon proglašenja neovisnosti Kosova, povećale su financijsku potporu kosovskim Srbima kako bi ih se odvratilo od iseljavanja. Prema akcijskom planu, svatko tko pokrene posao na Kosovu dobit će donaciju od dvije tisuće eura po radniku.