Prošlogodišnje izmjene Zakona o trgovačkim društvima stupaju na snagu 1. travnja, a osim jasnijeg uređenja rezervi i novog režima za isplatu dividende, reguliraju i upravni odbor. O tome razgovaramo s akademikom Jakšom Barbićem koji sudjeluje na današnjoj Konferenciji Hrvatske udruge certificiranih članova Nadzornih odbora s temom “Izbor između monističkog i dualističkog sustava korporativnog upravljanja – Upravni odbor u hrvatskim dioničkim društvima – da ili ne?” koja se održava u Opatiji. Barbić ne očekuje da će u prvoj godini primjene monističkog sustava doći do masovnog prijelaza na taj novi sustav te drži da će u Hrvatskoj i dalje prevladavati dualistički sustav. Kaže da to pokazuju iskustva Slovenije gdje je u prvo vrijeme svega 17 kompanija prešlo na monistički sustav te Francuske koja ima oko 2,8 posto društava ograniziranih po dualističkom sustavu nakon što je izmjenama bio omogućen uz do tada isključivi monistički sustav.

Prije nego nam objasnite osnovne razlike između ta dva sustava, recite ima li recepta i koji je sustav bolji?
Recept ne postoji, a izbor ovisi o konkretnim okolnostima i, u krajnoj liniji, o ljudima. Parmalat i Enron, svjetski primjeri računovstvenih prijevara, bili su organizirani u monističkom sustavu, a ima sličnih afera i kod tvrtki iz dualističkog sustava. budući da društva prvi put u nas imaju mogućnost izbora, važno je da ovaj put ne razmišljaju za nas stereotipno, odnosno da ne prevlada euforija. Svako dioničko društvo treba procijeniti koji je ustroj organa, dualistički ili monistički, za njega bolji.

Koje su to konkretne okolnosti o kojima ovisi izbor?
To ovisi o tome kako onaj tko želi voditi tvrtku želi u tome biti angažiran i na kojoj razini jer su velike razlike. Temeljna razlika je u tome što u postojećem dualističkom ustroju organa dioničkog društva, društvo ima tri organa, a u monističkom dva. U dualističkom društvo ima glavnu skupštinu, nadzorni odbor i upravu. Članove nadzornog odbora izabire glavna skupština, uz izuzetak onih koji prema okolnostima mogu biti imenovani, a taj organ imenuje članove uprave. Funkcija nadzora i vođenja poslova striktno su odvojene tako da je nadzorni odbor jedini koji nadzire obavljanje poslova te imenuje i opoziva članove uprave, a uprava je isključivi organ koji vodi poslove društva. Jedina mogućnost da se nadzorni odbor miješa u poslove uprave je davanje prethodne suglasnosti za pojedine radnje uprave, kada to dolazi u obzir, ali joj ne može davati obvezne upute, jer je samostalnost članova uprave osigurana time što je opoziv njihovog imenovanja moguć samo zbog važnog razloga. To znači da se članovi uprave kojima je opozvano imenovanje mogu obratiti sudu i tražiti zaštitu, a to ono što im daje samostalnost u vođenju poslova društva s time da to čine na vlastitu odgovornost. U monističkom ustroju organa društva glavna skupština zadržava istu nadležnost kao i u dualističkom, a uloge nadzornog odbora i uprave spajaju se u upravnom odboru koji jedini vodi društvo i nadzire što se u društvu događa.

Kakva je kompozicija Upravnog odbora?
Upravni odbor se sastoji od neizvršnih direktora koji operativno ne vode poslove društva i izvršnih direktora koji obavljaju operativne poslove. Da bi se naglasila nadzorna fukcija, većina direktora moraju biti oni neizvršni, a predsjednik odbora i njegov prvi zamjenik ne smiju biti izvršni direktori.

Kakvi su njihovi međusobni odnosi?
Upravni odbor imenuje i opoziva imenovanje izvršnih direktora u čemu ne sudjeluju njegovi članovi neizvršni direktori. Izvršni drektori nisu organ društva a otprilike rade ono što i članovi uprave u društvima s dualističkim ustrojem organa, ali nisu i u istom položaju. Izvršni direktori mogu biti članovi upravnog odbora, ali i ne moraju biti, o čemu odlučuje upravni odbor. Moguće je da nijedan izvršni direktor ne bude član upravnog odbora, a moguće je da svi budu njegovi članovi s time da ih smije biti manje od polovine broja svih članova odbora. Pritom, ako je neka osoba i član upravnog odbora i izvršni direktor, valja imati na umu da su kod nje spojene dvije funkcije. Prestanak jedne ne vodi nužno i do prestanka druge: u upravni odbor je izabire glavna skupština, a na funkciju izvršnog direktora imenuje upravni odbor.

Što je onda bitna razlika?
Upravni odbor vodi društvo, a to znači da je odgovoran za sve što se događa u društvu. Ne obavlja samo nadzor nego donosi planove, određuje pravce djelovanja društva i daje obvezne upute izvršnim direktorima koji po njima moraju postupati. Pritom za opoziv imenovanja izvršnog direktora zakon ne traži važan razlog, pa sud ne može ulaziti u razloge zbog kojih je izvršnom direktoru opozvano imenovanje, osim ako bi se statutom društva predvidjelo da je za opoziv imenovanja potreban važan razlog, a i tada ne u potpunosti. I tada bi sud morao voditi računa o tome da je izvršni direktor dužan postupati po uputama upravnog odbora. Izvršni direktori moraju postupiti po dobivenim uputama ili dati ostavku, u protivnom im prijeti opoziv imenovanja. U nadzornom odboru se doista može dogoditi da članu odbora nije poznato da se nešto dogodilo u društvu iako obavlja nadzor po pravilima struke, jer to ne znači da su članovi tog odbora stalno za petama članovima uprave i gledaju na svaku njihovu poduzetu radnju. Nadzor se uostalom u pravilu obavlja ex post. Članovi uprave se na to ne mogu pozvati jer vode društvo a tek uz to i nadziru što se u društvu pod njihovom odgovornošću radi.

To znači da se pojačava uloga upravnog odbora u odnosu na nadzorni odbor?
Bitno se pojačava odgovornost i uloga članova upravnog odbora u odnosu na članove nadzornog odbora jer se funkcije nadzora i vođenja poslova iz dualističkog ustroja organa društva u monističkom ustroju organa ostvaruju u jednom organu – upravnom odboru kojemu je glavna zadaća da vodi društvo. Izvršni direktori nisu organ. Ovakva uloga upravnog odbora zahtijeva da on ima odbore, komisije, povjerenstva za pojedina područja djelovanja kao što su npr. odbor za imenovanja, za planiranje, za razvoj, za nagrađivanje koji su svaki usredotočeni na neko područje djelovanja društva. Na čelu tih tijela mogu biti izvršni direktori, članovi upravnog odbora ili nezavisne osobe izvan društva, što je posebno važno. Ta tijela prate svoja područja, izvještavaju o nađenome upravni odbor, tom organu predlažu mjere koje treba poduzeti i drže ga u toku zbivanja. Pomoćna tijela može imati i nadzorni odbor u društvima s dualističkim ustrojem organa, ali s obzirom na to da je upravni odbor više uključen u ono što radi društvo, ima i veću potrebu za tim tijelima nego što je ima nadzorni odbor kome ona pomažu u ostvarenju funkcije nadzora u društvu.

Budući da je u mnogim tvrtkama, počevši s Inom, vrlo česta funkcija izvršnog direktora, hoće li se ona moći zadržati i nakon 1. travnja?
Ti se nazivi više ne bi smjeli koristiti u društvima s dualističkim ustrojem organa. Tamo postoji samo pojam direktora a ne i izvršnog direktora. Kako se taj naziv sada zakonom uvodi za točno određene osobe u društvu s monističkim ustrojem organa, njegovo korištenje u društvima s dualističkim ustrojem organa ne odgovara stvarnosti i moglo bi značiti lažno predstavljanje od strane osoba koje se tako nazivaju. Treće se s time može dovesti u zabludu da je riječ o društvu s monističkim ustrojem organa.

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Je li prijelaz na monistički sustav tehnički jednostavan?
Vezan je uz izmjene statuta i upis u sudski registar.

Koliko nezavisne stručnjake može zaokupiti posao u upravnomi odboru?
Trebalo bi ići za tim da neizvršni direktori budu nezavisni stručnjaci. Ali, njihov je angažman daleko veći nego članova nadzornog odbora u dualističkom ustroju organa, jer je funkcija upravnog odbora mnogo veća nego nadzornog odbora.

Za kakve “vrste” kompanija bi novi model mogao biti atraktivniji od postojećeg?
Pretpostavljam da će monistički ustroj organa prvo početi koristiti inozemni ulagači iz zemalja u kojima se taj ustroj organa koristi u dioničkim društvima poput onih uz Engleske, SAD, Švicarske i dr. kao jedini ili kao mogući izbor ustroja organa društva. To bi mogla učiniti i ona naša društva koja su više zatvorenog tipa kao što su npr. ona obiteljska u kojima je neka osoba nositelj cijelog posla i daje mu pečat.

Kao što su, na primjer, Todorić, Tedeschi…
Ne bih spominjao osobe ali to bi moglo biti tamo gdje se želi zadržati maksimalan utjecaj na vođenje društva a da se ne mora biti u neposrednoj operativi, kao što je u dualističkom ustroju za to potrebno biti predsjednik prave. Predsjednik nadzornog odbora nema taj utjecaj pa bi svari tada mogle izmaknuti kontroli. Položaj predsjednika upravnog odbora omogućuje maksimalan utjecaj na sve što se događa u društvu, pruža mogućnost djelovanja davanjem obveznih uputa a ne zahtijeva sudjelovanje u neposrednoj operativi, ona se povjerava izvršnim direktorima koji su pod punom kontrolom.

EU samo traži da Hrvatska omogući izbor između dva ustroja organa društva

Mogu li i tvrtke iz državnog portfelja koristiti monistički ustroj?
Za to nema zapreke. Kod nas to ne mogu sada koristiti društva kojima to ne dopuštaju neki posebni zakoni kao što su to npr. banke i dionička društva za osiguranje, ali će vjerojatno predstojeće promjene posebnih propisa i to omogućiti.

Zašto se uvodi monistički sustav? Zbog ustupaka EU ili zbog iskustava u primjeni dualističkog sustava?
Nitko nas na to nije tjerao. EU od nas samo traži da za potrebe europskog (dioničkog) društva omogućimo izbor između dva ustroja organa društva. Tada se postavlja logično pitanje zašto ne bismo taj izbor omogućili svim dioničkim društvima. Samo nekoliko europskih zemalja propisuje isključivo dualistički ustroj organa društva, ali i te zemlje članice Unije morale su posebnim zakonima omogućiti i primjenu monističkog ustroja organa društva za europsko društvo.