Časopis Poslovni savjetnik i konzultantska tvrtka Proago proveli su u veljači online istraživanje sa ciljem otkrivanja sklonosti poslovnih ljudi prema umjetnosti. Online istraživanje provedeno je od 10. do 17. veljače na uzorku od 370 ispitanika – poslovnih ljudi – prema metodi samopopunjavanja upitnika na vlastitu inicijativu i statistički oobrađenim podaci u alatu Barometar – Survey ToolTM. Anketa pokazuje da 53 posto ureda hrvatskih poslovnih ljudi krase biljke, a 35 posto ispitanika će se opredijeliti za umjetničku sliku, dok će tek neznatnih 7 posto svoju naklonost pokazati prema umjetničkoj skulpturi. Za promo artikle tvrtke odlučilo se 31 posto, a za nešto drugo 34 posto, kažu autori istraživanja mr. Sandra Mihelčić, glavna urednica i direktorica Poslovnog savjetnika i Saša Karlovčan, direktor Proagoa. Iako većina poslovnih ljudi u Hrvatskoj ne posjeduje umjetninu u svom uredu, njih 54 posto izjasnilo se da povremeno posjećuje izložbe, a 25 posto reklo je kako su posjeti galerijama i izložbama redovita stavka u njihovom planeru, dok ih 21 posto nikada ne posjećuje izložbe. Jedno od zanimljivijih pitanja postavljenih ispitanicima svakako je ono za čija se djela najviše odlučuju pri kupnji umjetnina. Najveći dio, njih čak 62 posto odlučuje se za slike hrvatskih autora, dva posto ispitanika kupuje djela njemačkih modernista, a isti postotak odlučuje se za ruske suvremene umjetnike. Oko 23 posto pokazuje naklonost ostalim umjetnicima, dok ih 11 posto ne bi uopće kupilo sliku. Na škakljivo pitanje o iznosu novca koji bi izdvojili za neku umjetninu, hrvatski poslovni ljudi davali su iskrene odgovore, osim njih 16 posto koji su izrazili želju da taj podatak ostane tajna. Rezultati ankete pokazuju nadalje kako je 50 posto poslovnih ljudi za neko umjetničko djelo spremno izdvojiti do 3.000 kuna, a samo jedan posto umjetnine plaćalo bi i više od 100.000 kuna.

Za umjetninu od tri do pet tisuća kuna izdvojilo bi 15 posto, a od pet do deset tisuća 11 posto ispitanih, dok će za 10 do 20 tisuća kuna platiti umjetnine 5 posto ispitanih. Od 20 do 100 tisuća kuna izdvojeno je 2 posto sudionika. Istodobno poslovne ljude se ispitivalo kupuju li elektroničke igračke za odrasle (gadgete), koje su im najbolje te na koji način gadgeti utječu na kvalitetu njihovog života i na posao kojeg rade. Na pitanje “Znate li što su gadgeti?”, 62 posto ispitanika je odgovorila da zna, a njih 38 posto je reklo ne zna. Za najskuplji gadget, više od 5000 kuna, izdvojilo je čak 17 posto ispitanika, a najviše njih je potrošilo od tisuću do pet tisuća kuna – 48 posto. Na pitanje koliko su platili najskuplji gadget, 13 posto sudionika nije željelo odgovoriti, dok je manje od 1000 kuna izdvojilo 22 posto. I dok 38 posto poslovnih žena radije kupuje fancy gadgete koji dobro izgledaju, ali nisu tehnološki napredniji, 57 posto poslovnih muškaraca se odlučuju za informatičke gadgete tehnološki naprednije od prosjeka, a samo njih 18 posto zanimaju fancy gadgeti.Na pitanje na koji način gadgeti utječu na kvalitetu života i na posao koji rade, ispitanici su kazali kako im život i posao čine ugodnijim. Utječu na bolje raspoloženje i na učinkovitije i brže obavljanje posla, zatim te ih igračke razveseljavaju i opuštaju. Neki su rekli da su one bez većeg utjecaja, ali im stvaraju potrebu te ih zabavljaju jer gadgeti su uglavnom kratkog vijeka i tu su da nas zabave.