Nakon šibenskog TLM-a i u sisačkoj željezari masovno se radnici prijavljuju za otpremine. Uprava ljetos privatizirane željezare na oglasnoj je ploči prošli tjedan objavila poziv radnicima za otpreminine, a danas u podne istječe rok za prijavu zainteresiranih radnika. Nude im se otpremine prema važećem kolektivnom ugovoru, a po njemu radniku se jamči pet tisuća kuna po godini staža, kao i u TLM-u.

Šok sindikata
Sindikati koji djeluju u željezari zabrinuti su ovim potezom vlasnika. Ostali su, kako ističe Siniša Jurilj, glavni povjerenik Hrvatskog sindikata metalaca u sisačkoj željezari, osupnuti kada su na oglasnoj ploči ugledali obavijest zaposlenicima u kojoj se nude otpremnine i navodni Program zbrinjavanja viška radnika, jer za takav program sindikati ne znaju. Poziv koji je objavljen po tumačenju sindikalaca može se smatrati tek anketom, no osim ignoriranja sindikata, Jurilja frapira i činjenica da vodstvo željezare nije otpreminine predvidjelo za segmente tvrtke u kojima postoji stvarni višak. Kao i u sličnim velikim sustavima, ključni je problem Željezare prekomjerna administracija i nedostatak kadrova u proizvodnji.
– Dogodit će se kao i u TLM-u – ostat ćemo bez radnika u proizvodnji kojih je i sada premalo, upozorava Jurilj, pitajući što je zapravo namjera kupca Željezare, američke korporacije CMC, koju je potpredsjednik Vlade Damir Polančec kod potpisivanja ugovora istaknuo kako najkvalitetnijeg kupca koji se ikada pojavio na privatizacijskim natječajima. Posebno je isticao i znakom ozbiljnosti tog kupca obvezu zadržavanja 1209 radnika Željezare i još 207 radnika Remonta Caprag na rok od tri godine, umjesto dvije kako je prvotno sam kupac predlagao. Činjenica da taj rok nije protekao, te da već u prvoj godini nude višak nije međutim sporna, jer se otpremine nude na dobrovoljnoj bazi. Zbog toga sindikati čekaju da istekne rok za prijavu, a u četvrtak ujutro dogovoren je sastanak s upravom, na kojoj će konačno dobiti i uvid u listu onih koji su se prijavili za odlazak iz tvrtke uz stimulativne otpreminine. Problem je, dakle, što je ponuda otpreminina zainteresirala kadrove o kojima ovisi budućnost tvrtke, pa je, prema neslužbenim informacijama, na listi već u nekoliko dana javilo više od 200 radnika iz proizvodnje. Ilustracije radi, prijavili su se za odlazak i svi radnici pogona valjaonice bešavnih cijevi, uključujućči i šefa!
– Problem je što je pritisak od ranika ogroman i što će, ponovi li se slučaj TLM-a doista biti upitna budućnost ove tvrtke, upozorava Jurilj, dodajući kako željezari, kada bi radila punim kapacitetom, nedostaje 300 radnika u proizvodnji. Sada se još uvijek radi s pola kapaciteta, pa se radnici prebacuju iz pogona u pogon.

Uprava je, pojašnjavajući u obavijesti na oglasnoj ploči, navela kao razloge zbog kojih nudi otpremnine spor proces popravljanja poslovanja tvrtke. Za to je, dodaju, razloga puno, a najvažniji su ograničena tehnička mogućnost proizvodnje i “povjerenje kupaca koje je posljednja dva desetljeća poljuljano, te ga Sektor komercijale mora ponovno zadobiti, a također i podrška u podru7čju anti-dumping mjera Europske unije u smislu povećanja prodaje bešavnih cijevi idalje nije dostatna”. Usto su, nadodaju, porasli i troškovi poslovanja – od siječnja je cijena plina povećana za 40 posto, struje za 10 posto, a ni troškovi rada i plaća, tvrde, nisu nezanemarivi, jer rastu za – 9 posto. Kako produktivnost s druge strane idalje zaostaje, kako bi smanjili gubitke dok nove investicije ne pokažu financijski napredak, Uprava pojašnjava da je primorana provesti Program zbrinjavanja viška radnika.

Znak za uzbunu
Žao mi je da vam se zasad ne mogu obratiti s ljepšim vijestima, ističe Gajdos u pismenoj obavijesti radnicima, te navodi kako se investicijski program nastavlja. Podsjetimo, CMC je tvrtku kupio za 10 milijuna kuna, uz dodatnih 17 milijuna kuna koje je trebao platiti koncem godine uz uvjet nepojavljivanja naknadnih financijskih obveza. Uz preuzimanje dospjelih obveza prema državnim vjerovnicima, koje su prema natječaju iznosile oko 44 milijuna kuna, kupac je morao preuzeti i obveze prema ostalim vjerovnicima i one pokrivene državnim jamstvima, u iznosu od 136 milijuna kuna. Osim toga, obvezao se uložiti 311 milijuna kuna u obrtna sredstva i 206 milijuna kuna u dugotrajnu imovinu kroz rok od 5 godina. S obzirom na loša iskustva s prethodna dva ruska kupca, država je inzistirala na sklapanju socijalnog sporazuma između CMC-a i sindikata u Željezari, kojim je dogovoreno zadržavanje radnika na najmanje tri godine. Odustajanje od tog dogovora i zaobilaženje sindikata oko zbrinjavanja viška radnika prvi su znak za uzbunu opreznim sisačkim sindikalistima, koji će, ovisno o razgovorima s upravom u četvrtak, poduzeti sve da se spriječi nova neizvijesnost za Željezaru.