U vodnjanskoj industrijskoj zoni, na brežuljku Svetoga Franje, ovog je vikenda uz prigodnu svečanost i mnogobrojne uzvanike i mještane Vodnjana predsjednica Županijske gospodarske komore Jasna Jaklin Majetić, zajedno s istarskim županom Ivanom Jakovčićem i vodnjanskim gradonačelnikom Klaudijom Vitasovićem, otvorila novi staklenik za proizvodnju sadnog materijala ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja u okviru tvrtke Svijet biljaka, Grupe Istarska lavanda. Rasadnik je početak budućeg zatvorenog kruga proizvodnje, prerade i finalizacije u brojne sofisticirane proizvode, zasad od lavande, za potrebe farmaceutske i kozmetičke industrije, i plasmana na domaće i inozemno tržište. Dio je to projekta “Istarska lavanda” što ga je osmislila poznata istarska agronomka Dubravka Orlić Bašlin, vlasnica rasadnika i staklenika Agrofarmacije d.o.o. u Štinjanu, zajedno s poslovnim parterom i suvlasnikom Mijom Miljakom. Projekt sadnje 600 hektara lavande u Istri, uglavnom u kooperaciji s dvjestotinjak domaćinstava, poduprli su financijski Istarska razvojna agencija IDA, Raiffeisen banka i IKB Umag s pet milijuna eura kredita na pet godina. I Istarska županija podupire ekološku poljoprivrednu proizvodnju i stvaranje još jednog brenda autohtonih istarskih proizvoda, uz maslinovo ulje svjetske kvalitete i vrhunska istarska vina, proizvoda od lavande koja će uz to i krasiti istarska polja svojim plavetnilom ugodnim očima žitelja i brojnih turista. Kako se projekt uspješno odvija, dosad je zasađeno pedesetak hektara, interes i proizvođača i tržišta sve je veći, trebalo je proširiti i proizvodnju sadnog materijala. Tako je uz investiciju od milijun eura podignut, po najsuvremenijoj holandskoj tehnologiji, staklenik za milijun sadnica (kontejnerića) lavande (kasnije i drugog mediteranskog aromatičnog bilja) godišnje, što je dostatno za zasađivanje 100 hektara površine lavandom. U rasadniku su već stasale prve sadnice koje će proljetos na otvorene njive širom Istre. Suvlasnica i članica uprave Svijeta biljaka d.o.o. Dubravka Orlić-Bašlin pokazuje da je pored staklenika već počela gradnja destilerije, koja će biti završena do lipnja ove godine. Dosad su koristili manju pokretnu destileriju, međutim, kako se proizvodnja povećava, taj kapacitet više ne zadovoljava potrebama.

No ne namjeravaju ubuduće prodavati samo poluproizvod, eterično ulje, već uz grupu stručnjaka koju su već okupili, dalje ga finalizirati u visokosofisticirane proizvode za kojima je potražnja na tržištu sve veća pa se, nažalost, i sve više uvoze. Pod nazivom Fitoaroma razvijaju vlastitu robnu marku lavandinih proizvoda od eteričnih ulja za masažu, osvježenje prostora, cvjetnih i toaletnih vodica, tekućih sapuna, soli za kupanje, do suvenir-pakovanja osušenih cjetova lavande i raznih aranžmana. “Iako je branje i upotreba ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja u našoj zemjli prisutno stoljećima, suvremeni način proizvodnje i prerade tek je u začecima. Od oko 600 samoniklih vrsta, više od stotinu mogu se uspješno uzgajati na mediteranskim prostorima. Nažalost, mi neke, kao što je kadulja, uvozimo iz Albanije i drugih bližih i dalekih zemalja. Nemamo dovoljno prerađivačkih kapaciteta, ali ni razvijenu visoku tehnologiju uzgoja. U ovom našem projektu cjelokupni program proizvodnje sadnog materijala, prerade i profiliranja krajnjih proizvoda baziran je na vlastitom znanju i tehnologiji, te oslanjanju na domaću sirovinu. Time trasiramo put uvođenju visokih tehnologija i društvu znanja”, rekao je prilikom otvaranja pogona Mijo Miljak. Osvrnuo se i na stanje ovog proizvoda na tržištu EU i rekao da bi samo realizacijom ovog prvog projekta od 600 hektara lavande do 2010. godine Istra osigurala proizvodnju oko 50 tona lavandinog ulja godišnje (to je 200 novih radnih mjesta i 3,000.000 eura novostvorene vrijednosti) što bi predstavljalo 4 posto svjetske proizvodnje lavandina ulja. Međutim, i domaće tržište vapi za mediteranskim aromatičnim uljima, kao što su farmaceutske tvrtke Pliva, Belupo, Suban, Biofarm, Bioaromatica, Encian, Droga, Montana i druge, ali zasigurno će u Svijetu biljaka prije svega nastojati sami finalizirati dobar dio proizvodnje.

Jakovčić nezadovoljan državnom politikom

Podržavajući ovaj i slične projekte, u čemu, kako je rekao, Istra može biti izvrsna, župan Ivan Jakovčić izrazio je i ovom prilikom nezadovoljstvo državnom politikom prema poljoprivrednim zemljištem jer se ono presporo daje na korištenje. U Istarskoj županiji stoji blizu 50.000 hektara neobrađenih poljoprivrednih površina na koje računaju mnoga poljoprivredna domaćinstva zainteresirana za ovaj, ali i druge slične projekte.