Nakon prilično turbulentne godine, obilježene bolnim (u prijevodu – skupim) restrukturiranjem poslovanjem i strateškim zaokretom ka proizvodnji generika, jedan od primarnih zadataka Uprave Plive je uspostava povjerenja u odnosima s investitorima, a jasan korak u tom smjeru je i predložena dividenda od 12 kuna (u skladu s brojkom iz 2004. godine), kojom je donekle ublažen gorak okus netom objavljenih poslovnih rezultata. Jer eventualno odustajanje od kakve-takve nagrade za ukazano povjerenje investitora zasigurno bi se negativno odrazilo na kretanje cijene dionica, koja je ovako na kraju trgovine bila identična onoj od prethodnoga dana (450 kuna). Uostalom, objavljene su brojke bile više-manje u skladu s očekivanjima, a kao i puno toga vezanog za Plivu, nude dvije različite interpretacije cijele priče. Prvom se film vrti unazad, a naglasak stavlja na prošlogodišnji gubitak od 75 milijuna dolara, što je znatno lošije u usporedbi sa 127,5 milijuna dolara dobiti iz 2004. godine. U tom kontekstu svakako valja spomenuti i skromnih 6 posto rasta ukupnih prihoda, a tek kao djelomična ilustracija post-azitromicin ere može poslužiti i podatak o padu ukupnih prihoda od 19 posto u četvrtom kvartalu. Međutim, tržištem ipak dominira foward-looking interpretacija poslovnih rezultata, kojom se većina investitora usredotočila na brojke iz generičkog segmenta, a ponajprije na rast prodaje generika od 13 posto u zadnja tri mjeseca prošle godine, te očekivanih 15 posto rasta u istoj kategoriji za tekuću godinu. I zbog toga jučerašnja trgovina zapravo nije bila ništa više doli business as usual, iako je kratkotrajan pad na minimalnih 427 kuna (najniže u posljednja dva tjedna) zasigurno oduzeo dah optimistima, otvarajući istodobno mali prostor za manevar i odličnu priliku za akumulaciju dionica, pa je dnevni promet na kraju premašio brojku od deset milijuna kuna. Jedina negativna posljedica panične reakcije prodavatelja bilo je blago klizanje prosječne cijene (na 445 kuna), no i ta je brojka još uvijek čvrsto iznad ključnih 440 kuna, i dalje signalizirajući prevlast optimista kada je u pitanju najveća predstavnik domaće farmaceutske industrije.

Uz znatno niži obujam trgovine na Zagrebačkoj burzi (Pliva je očito bila u središtu pozornosti ulagača), nimalo ne čudi relativno mali broj izdanja koja su ostvarenim prometom preskočila milijunski prag. Jedno od njih, već tradicionalno, bile su povlaštene dionice Adris grupe (ADRS-P-A), koje su uobičajenim oscilacijama cijene, ali isključivo na negativnom teritoriju, prikupile 6,2 milijuna kuna prometa. Pritom je cijena zabilježila pad od 0,6 posto, na 3.450 kuna, usporivši napredovanje CROBEX-a (rast od 0,4 posto), koji je napokon nadmašio all-time-high s početka listopada prošle godine. Među najzaslužnijima za to ostvarenje svakako su Končar (KOEI-R-A) i Dalekovod (DLKV-R-A), odnosno, novi rekordi u oba slučaja. Potonji se nekako dokopao milijunskog prometa, postavivši novi rekord od 490 kuna, čime je i zaključena trgovina, što je bilo dovoljno za dnevni rast od 1,7 posto. Još uvjerljiviji, makar i uz svega 785 tisuća kuna prometa, bio je Končar (KOEI-R-A), konačno nadmašivši granicu od 350 kuna, a i u ovom je slučaju zaključna cijena (353 kuna) bila jednaka novom rekordu, donijevši rast od 2,6 posto u odnosu na dan ranije.

Slatinska banka najlikvidnija

Uvjerljivo najlikvidnija domaća dionica, s više od 12 milijuna kuna prometa (ili više od 10 posto vlasničkog udjela), bila je Slatinska banka (SNBA-R-A), koja nedvojbeno figurira kao vjerojatna meta za preuzimanje, te je zanimljiva velikom broju ulagača, inspiriranih i činjenicom da je vrhu ljestice najvećih dioničara – skrbnički račun. U svakom slučaju, dionice se, nakon kratkotrajnog skoka početkom tjedna, i dalje ne uspijevaju dokopati okruglih 1.000 kuna, a cijena im je jučer porasla za 4,6 posto, na 985 kuna.