Niz pesimistično intoniranih makro-indikatora donio je drastičnu promjenu raspoloženja ulagača na Wall Streetu, isprovociravši značajnu korekciju dionica kojom se Dow Jones Industrials indeks, po prvi puta nakon dva tjedna, našao ispod razine od 11.000 bodova. Za iznimnu lošu izvedbu hi-tech sektora pobrinuo se pak Google, čiji su čelnici doslovno utjerali strah u kosti analitičarima, upozoravajući na mogućnost usporavanja rastućeg trenda profita, i to u trenutku kada se dionica polako počela oporavljati od agresivne rasprodaje izazvane izostankom spektakularnih rezultata iz zadnjeg kvartala prošle godine. Preuzimajući teret korekcije na Wall Streetu, japanski su investitori tijekom jučerašnje trgovine bez daha promatrali jačanje domaće valute na deviznom tržištu, okomivši se na dionice izvoznika, što je bilo sasvim dovoljno za negativnu izvedbu tokijskih burzovnih indeksa. No zato su stvari u Europi jučer izgledale puno bolje, na što je dijelom svakako utjecao i pozitivan news-flow sa makro-fronta, neutralizirajući zabrinutost investitora uoči predstojećeg sastanka monetarnih vlasti te vrlo vjerojatnog povećanja kamatnih stopa. U tom kontekstu, svakako najvažniji podatak odnosi se na indeks poslovnog povjerenja za sektor industrije, koji je u veljači dosegnuo najvišu razinu u srpnja 2004. godine, potvrđujući tezu o održivom gospodarskom oporavku u Eurolandu. Istodobno, solidno raspoloženje na kontinentalnim tržištima kapitala osigurava i kontinuirani dotok povoljnih vijesti sa korporativnog fronta, u jeku sezone objavljivanja poslovnih rezultata. Jer prema posljednjim procjenama, od 50 najvećih kompanija na Starom kontinentu, do sada je 38 njih objavilo poslovna izvješća, a od te su brojke čak 23 kompanije svojim rezultatima nadmašile očekivanja analitičara, što je zaista vrlo dobar rezultat, a ujedno i kredibilan motiv za priljev svježeg kapitala. Jučerašnju pozitivnu izvedbu regionalnih burzovnih indeksa u konačnici su zacementirali predstavnici naftne industrije, koristeći rast cijene WTI sirove nafte koja se približila razini od 62 dolara po barelu. Daleko ispred ostalih, s rastom od 2,7 posto, bio je OMV, dok su Royal Dutch/Shell i Norsk Hydro ubilježili rast cijene dionica od 1,7 posto, a British Petroleum za 1,3 posto.

Jedna od kompanija koja je, unatoč padu profita od 16 posto (na 3,15 milijardi eura) u prošloj godini, ispunila očekivanja, bio je Vivendi Universal, budući je dobit izvedena iz kategorije kontinuiranog poslovanja u promatranom razdoblju porasla za 55 posto (na 2,1 milijardu eura). Osim toga, za dobro raspoloženje ulagača pobrinula se Uprava, najavljujući drastično povećanje dividende (sa 0,6 na 1 euro), te su dionica, nakon kratkotrajne akumulacije profita, ostale u plusu od 0,5 posto (na 25,6 eura). Istodobno, Telefonica je prijavila dobit od 1,2 milijarde eura u zadnjem kvartalu 2005. godine (iznad očekivanih 1,1 milijardu), također osiguravši pozitivnu izvedbu dionica (rast od 1 posto), a na podužoj listi dobitnika koji su zadovoljili ukus analitičara objavljenim poslovnim rezultatima bili su Wolters Kluwer (+5,3 posto), Holcim (+2,3 posto) i Xstrata (+3,4 posto). Potonja (najveći svjetski proizvođač ugljena) je u drugoj polovici prošle godine uvećala dobit za trećinu (na 910 milijuna dolara), najavivši i povećanje proizvodnih kapaciteta, hvatajući povoljan vjetar, odnosno, značajan rast potražnje za ugljenom (ponajprije kao alternativnim gorivom u proizvodnji energije). Dionice su jučer bile u plusu od 3,4 posto, čime se njihova vrijednost od početka godine uvećala za četvrtinu.

HBOS među rijetkim razočarenjima

Francuski Thomson je, zahvaljujući špekulacijama koje ga (nakon najnovijeg istupa predsjednika Uprave) etiketiraju kao potencijalnu metu za preuzimanje, skočio za 5,3 posto, a jedno od rijetkih razočaranja bila je britanska banka HBOS (-4,2 posto), ostvarivši u drugoj polovici prošle godine (između ostaloga i zbog znatno većih provizija na rizične plasmane) minoran rast dobiti, na 1,68 milijardi funti, što je pak znatno ispod konsenzusa koji je najavljivao brojku od 1,76 milijardi.