Agencija za privatizaciju prodala je RTB Bor austrijskom konzorciju A-TEC za 466 milijuna dolara, ali ta će privatizacija borskog koncerna bez sumnje još uznemiravati srbijansku vladu, koja je zeleno svjetlo dala na temelju telefonskog izjašnjavanja ministara. Razlog tome su nezadovoljni sadašnji i bivši radnici, koji smatraju da su u cijelom poslu najviše oštećeni. Obećanje kako je novi vlasnik prihvatio obvezu da u prve tri godine neće otpustiti nijednog od 4900 radnika postalo je upitno jer je, prema pisanju austrijskog lista Die Presse, već pripremljen otkaz za 700 radnika, a prve procjene ukazuju na 1500 prekobrojnih. Ako novi vlasnik ne ispuni jednu od 22 točke ugovora koje se odnose na socijalni program dužan je platiti 12 tisuća eura, a ugovor se raskida.

Gubitnici privatizacije
Tako je uspješna prodaja za državu pretvorena u nezadovoljstvo zaposlenih, koji se smatraju gubitnicima obavljene privatizacije. Njima se pridružilo i gotovo 15.000 dosad otpuštenih radnika u procesu restrukturiranja koncerna, kao i umirovljenici, koji traže da se i njima isplati naknada. Prema riječima Mlađana Dinkića, ministra ekonomije i regionalnog razvoja, koji prodaju RTB-a Bor smatra najuspješnijom u dosadašnjoj privatizaciji, za odštetu i otpremninu radnika koji će biti otpušteni izdvojeno je 25 milijuna dolara. U sindikatu su izračunali kako će svakome biti plaćeno 170 eura za godinu radnog staža, što je dvostruko manje od iznosa kojeg su radnici zahtijevali. Dragan Aleksić, predsjednik sindikata, smatra kako je 200 eura za godinu donja granica na koju bi radnici mogli pristati. Sindikat zaposlenih, međutim, nije spreman prihvatiti zahtjev bivših radnika i umirovljenika da i oni budu uključeni u podjelu “kolača”. Zbog takvog stava zakinuta strana najavila je proteste kojima će spriječiti Mirka Kovatsa, vlasnika konzorcija, da preuzme borski koncern. Milorad Mitrović, predsjednik inicijativnog odbora bivših radnika i umirovljenika, izjavio je kako je već prikupljeno šest tisuća potpisa kojima se od ministra Dinkića zahtijeva da i oni budu obuhvaćeni socijalnim programom. Mitrović se poziva na zakon koji ne pravi razliku između sadašnjih i bivših radnika, tražeći od vlade da se pridržava propisa koje je sama kreirala. Za razliku do Mitrovića, Milutin Negovanović, predsjednik sindikata rudnika bakra Bor, ne vjeruje da će država izdvojiti više od obećanih 25 milijuna dolara, što bi, prema njegovoj ocjeni, moglo stvoriti komplikacije, jer su bivši radnici spremni ugroziti realizaciju kupoprodajnog ugovora. Prema riječima Zvonka Živaljevića, predsjednika sindikata metalaca borskog okruga, na odgovor ministra Dinkića čekat će se tjedan dana. Ako izostane povoljan odgovor, najavljena je blokada koncerna i sprječavanje novog vlasnika da uđe u posjed. S druge strane, Mirko Kovats je već najavio ulaganja u gradnju nove topionice i ambiciju da od kupljenog koncerna stvori najvećeg proizvođača bakra u Europi. Kovats je demantirao spekulacije prema kojima nema dovoljno sredstava da sam ispuni financijske obveze, što će, prema procjenama upućenih, iznositi gotovo 800 milijuna dolara, koliko je potrebno da se u RTB Bor vrati proizvodnja iz 1998. godine koja je iznosila 93 tisuće tona. Prema pisanju austrijskih medija, Kovacs će 50 posto sredstava sam osigurati, a drugu polovicu dobiti na ime zaduživanja kod banaka, među kojima računa i na Europsku banku za obnovu i razvoj.

Nedoumice o ulaganju
Zamjetne su razlike u prikazivanju detalja ugovora koje objavljuje austrijski tisak i izjava dužnosnika u Beogradu. Ministar Dinkić je prilikom potpisivanja ugovora izjavio kako je obvezno ulaganje novog vlasnika povećano sa 180 na 230 milijuna dolara, dok austrijski listovi pišu kako je to povećanje dobrovoljno, odnosno prepušteno Kovatsu da sam odluči koliko će uložiti u izgradnju nove topionice i učinkovitiju eksploataciju rudače bakra u dva rudnika što se nalaze u sklopu koncerna. Najavljenim ulaganjima novi vlasnik namjerava lanjsku godišnju proizvodnju od 15 tisuća tona povećati u 2008. godini na 20 tisuća tona, a do 2010. godine na 60 tisuća tona.