Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Čak polovica pravnih osoba nema nijednog zaposlenog

Autor: Marija Brnić
07. veljača 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Koncem 2007. bilo je registrirano 13,5 tisuća pravnih osoba više nego 2006.

Koncem prošle godine u Hrvatskoj je registrirano ukupno 253.000 poslovnih subjekata, od čega je aktivno bilo njih 119,4 tisuće, a gospodarski život upotpunili su i obrtnici, kojih je registrirano bilo 97,3 tisuća. Usporede li se brojke s onima s konca 2006., registriranih je pravnih osoba za 13,5 tisuća više, a aktivnih za 4,7 tisuća više. Međutim, broj registriranih obrtnika i slobodnih zanimanja smanjen je za 317 na godišnjoj razini. Iz podataka DZS-a vidljivo je da je lani broj pravnih osoba rastao u svim županijama, dok se broj obrtnika smanjio u čak četrnaest županija. Najviše registriranih i aktivnih pravnih osoba i dalje je u metropoli, na koju otpada nešto manje od trećine svih registriranih, te oko 21 posto aktivnih pravnih osoba, a slijedi Splitsko-dalmatinska županija s udjelima od 12 posto u registriranim i 11 posto u aktivnim pravnim osobama, dok je samo još u tri županije raspoređeno više od pet posto registriranih i aktivnih pravnih osoba – Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Zagrebačkoj županiji.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Veličina poduzeća
Što se zaposlenosti i veličine poduzeća tiče, vrlo je zanimljiv podatak da od 119.000 aktivnih subjekata u gotovo polovici, točnije u više od 57.000 ili 48 posto, nema nijednog zaposlenog. Do 10 zaposlenih imalo je 40,7 posto subjekata, a još 8,7 posto do 50, što potvrđuje da u strukturi poslovnih subjekata i dalje prevladavaju mali subjekti. U skupini od 250 do 500 zaposlenih svega je 318 tvrtki (2,4 posto), dok 239 subjekata zapošljava više od 500 radnika, odnosno svega 0,5 posto aktivnih subjekata. Promatrano po djelatnostima, veliki subjekti su uglavnom u prerađivačkoj industriji, dok među subjektima bez zaposlenih prednjače sektor poslovanja nekretninama i poslovne usluge, te trgovina na veliko i malo i ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti, ali razmjerno je visok udio aktivnih pravnih osoba bez zaposlenih u primjerice građevinarstvu. Od 10,8 tisuća aktivnih subjekata u toj branši gotovo polovica je bez zaposlenih – 5,2 tisuće, a s manje od 10 zaposlenih još je 4000 subjekata u građevinarstvu, dok svega 24 subjekta imaju između 250 i 500 radnika, a tek 13 više od 500. Još je izraženiji takav trend u djelatnosti poslovanja nekretninama i poslovnim uslugama, u kojima od 23,8 tisuće aktivnih subjekata čak 13,4 tisuće nema zaposlenih, do 10 radnika zapošljava nešto više od 9000 subjekata. Na isteku 2007., 91.000 ili 36 posto svih registriranih pravnih osoba bilo je u sektoru trgovine, a u tom je sektoru i 29 posto svih aktivnih subjekata, odnosno njih 34,6 tisuće. Poslovanje nekretninama i poslovne usluge drugi su sektor po broju subjekata, pri čemu je veći njihov udjel u aktivnim subjektima (20 posto) nego u ukupno registriranima (13,7 posto). Prerađivačka industrija je na trećem mjestu prema broju aktivnih, dok je iza sektora ostalih društvenih, socijalnih i uslužnih djelatnosti gledaju li se ukupno registrirane poslovne osobe. U segmentu obrta i slobodnih zanimanja ponešto su ujednačeniji udjeli. Od 97,3 tisuće obrta 18.000 je u trgovini, 13.000 u građevinarstvu, po 12.000 u prerađivačkoj industriji i hotelijerstvu i ugostiteljstvu, a više od deset tisuća je obrta u poslovanju nekretninama i poslovnim uslugama, te ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslugama.

Koncem prošle godine u Hrvatskoj je registrirano ukupno 253.000 poslovnih subjekata, od čega je aktivno bilo njih 119,4 tisuće, a gospodarski život upotpunili su i obrtnici, kojih je registrirano bilo 97,3 tisuća. Usporede li se brojke s onima s konca 2006., registriranih je pravnih osoba za 13,5 tisuća više, a aktivnih za 4,7 tisuća više. Međutim, broj registriranih obrtnika i slobodnih zanimanja smanjen je za 317 na godišnjoj razini. Iz podataka DZS-a vidljivo je da je lani broj pravnih osoba rastao u svim županijama, dok se broj obrtnika smanjio u čak četrnaest županija. Najviše registriranih i aktivnih pravnih osoba i dalje je u metropoli, na koju otpada nešto manje od trećine svih registriranih, te oko 21 posto aktivnih pravnih osoba, a slijedi Splitsko-dalmatinska županija s udjelima od 12 posto u registriranim i 11 posto u aktivnim pravnim osobama, dok je samo još u tri županije raspoređeno više od pet posto registriranih i aktivnih pravnih osoba – Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Zagrebačkoj županiji.

Veličina poduzeća
Što se zaposlenosti i veličine poduzeća tiče, vrlo je zanimljiv podatak da od 119.000 aktivnih subjekata u gotovo polovici, točnije u više od 57.000 ili 48 posto, nema nijednog zaposlenog. Do 10 zaposlenih imalo je 40,7 posto subjekata, a još 8,7 posto do 50, što potvrđuje da u strukturi poslovnih subjekata i dalje prevladavaju mali subjekti. U skupini od 250 do 500 zaposlenih svega je 318 tvrtki (2,4 posto), dok 239 subjekata zapošljava više od 500 radnika, odnosno svega 0,5 posto aktivnih subjekata. Promatrano po djelatnostima, veliki subjekti su uglavnom u prerađivačkoj industriji, dok među subjektima bez zaposlenih prednjače sektor poslovanja nekretninama i poslovne usluge, te trgovina na veliko i malo i ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti, ali razmjerno je visok udio aktivnih pravnih osoba bez zaposlenih u primjerice građevinarstvu. Od 10,8 tisuća aktivnih subjekata u toj branši gotovo polovica je bez zaposlenih – 5,2 tisuće, a s manje od 10 zaposlenih još je 4000 subjekata u građevinarstvu, dok svega 24 subjekta imaju između 250 i 500 radnika, a tek 13 više od 500. Još je izraženiji takav trend u djelatnosti poslovanja nekretninama i poslovnim uslugama, u kojima od 23,8 tisuće aktivnih subjekata čak 13,4 tisuće nema zaposlenih, do 10 radnika zapošljava nešto više od 9000 subjekata. Na isteku 2007., 91.000 ili 36 posto svih registriranih pravnih osoba bilo je u sektoru trgovine, a u tom je sektoru i 29 posto svih aktivnih subjekata, odnosno njih 34,6 tisuće. Poslovanje nekretninama i poslovne usluge drugi su sektor po broju subjekata, pri čemu je veći njihov udjel u aktivnim subjektima (20 posto) nego u ukupno registriranima (13,7 posto). Prerađivačka industrija je na trećem mjestu prema broju aktivnih, dok je iza sektora ostalih društvenih, socijalnih i uslužnih djelatnosti gledaju li se ukupno registrirane poslovne osobe. U segmentu obrta i slobodnih zanimanja ponešto su ujednačeniji udjeli. Od 97,3 tisuće obrta 18.000 je u trgovini, 13.000 u građevinarstvu, po 12.000 u prerađivačkoj industriji i hotelijerstvu i ugostiteljstvu, a više od deset tisuća je obrta u poslovanju nekretninama i poslovnim uslugama, te ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslugama.

Privatni posjedi
Prema oblicima vlasništva, prevladava privatni posjed, s udjelom od 81 posto svih aktivnih pravnih osoba, dok je 0,9 posto njih u državnom vlasništvu, a 1,4 posto u mješovitom i 1,3 posto u zadružnom, dok se za 15-ak posto pravnih osoba ne prati vlasnička struktura. Trgovina i poslovanje nekretninama i poslovne usluge djelatnosti su u kojima je privatni oblik vlasništva dominantan, s udjelima od gotovo 98 posto, dok je državno vlasništvo znatnije prisutno jedino u sektoru energije i vodoopskrbe gdje je otprilike vlasnik polovice pravnih osoba. U segmentu financijskog posredovanja država je vlasnik 2,1 posto pravnih osoba, odnosno njih 21, potom i 61 pravne osobe u hotelijerstvu i ugostiteljstvu ili 1,1 posto, 174 subjekta iz prerađivačke industrije.




Autor: Marija Brnić
07. veljača 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close