Prvi sastanak ministra turizma Damira Bajsa s predstavnicima Hrvatske udruge hotelijera i restoratera u Zagrebu, jučer nije bio u znaku bitnijih novosti. Programi Ministarstva vezani uz donošenje državnog proračuna s kojima će pred Vladu, te razvojni planovi turizma za priobalje i kontinent su gotovi, no, ministar pojedinosti nije želio iznositi. Ponajprije kad je riječ koliki će iznos tražiti za rad svoga ministarstva. Bajs je najavio dubinsku analizu stanja u turizmu koja će poslužiti za izradu daljnje strategije njegova razvoja, jer i hotelijeri upozoravaju kako su neophodne jasne odrednice, kao i konsenzus što turizam predstavlja hrvatskom gospodarstvu.

Novi kreveti
Inače, plan je u idućih desetak godina 50 tisuća novih hotelskih postelja na obali i 10 tisuća na kontinentu, pet stotina malih obiteljskih hotela, tri stotine seljačkih turističkih domaćinstava. Ambiciozno, ali i ostvarivo, kaže ministar, i najavljuje kako će hotelijerima izlaziti u susret i zalagati se za rješavanje problema poput turističkog zemljišta, privatizacije, kadrova PDV-a, parafiskalnih nameta… Svakako je pohvalna najava ministra da će pri donošenju odluka uvažavati stavove hotelijera, ali i ostalih turističkih strukovnih udruga. Najavio je i partnerske odnose sa županijama, gradovima, te privatnim sektorom i istaknuo važnost razvitka turizma doživljaja, odnosno investiranja u ponudu destinacija. Partnerski odnos s hotelijerima od važnosti je i zbog činjenice da HUH, okuplja 227 članica s 412 hotela, koje raspolažu s 115 tisuća postelja, ostvaruju 80 posto prometa u hotelijerstvu i 50 posto prihoda svih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj. Uz to, prema riječima Anđelka Leke, predsjednika HUH-a, hotelijeri godišnje kupuju od hrvatskih poljoprivrednih proizvođača robe u vrijednosti 900 milijuna kuna.

Veze s poljoprivredom
Prostora za porast ima, a upravo Bajs vidi perspektivu u povezivanju hrvatske poljoprivrede i turizma. Hotelijeri, pak, poboljašanje ekonomskih uvjeta poslovanja, ne vide bez pomoći Ministarstva turizma. Kako se čulo, cijene hotelskog smještaja za iduću sezonu neće se u suštini povećavati. “U ovoj se godini očekuje prosječno povećanje cijena od 2 do 5 posto, što je u razini inflacije. Hotelijeri više nemaju prostora za dizanje cijena ukoliko nije riječ o novom proizvodu ili investicijama”, kaže Franco Palma, predsjednik Izvršnog odbora HUH-a.

Premali kapacitet hotela visoke kategorije

Povećanje kvalitete postojećih smještajnih kapaciteta i izgradnja novih sa 4 i 5 zvjezdica, ponajprije mogu dugoročno osigurati održiv rast prometa i prihoda u turizmu. No struktura smještajnih kapaciteta u nas je još nepovoljna, pa je i turistička sezona kratka, a prosječna potrošnja gostiju relativno niska. U apartmanima, primjerice, sezona u prosjeku traje tek 60 dana, a u hotelima je 2,5 puta duža. Hoteli su 2006. godine imali udio od 12 posto ukupnih kapaciteta, a kampovi i privatan smještaj čak 67 posto. Udio hotela sa 4 i 5 zvjezdica u hotelskoj strukturi bila je svega 14 posto, a nižekategornika 86 posto. Prema podatcima DZS-a, od ukupnog broja ležajeva u prošloj godini – 944.076, u hotelima je bilo samo 114.032, dva posto više nego godinu prije. Od ukupno 551 hotela tek 15 hotela krasi pet zvjezdica, jedan više nego 2006.