Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Nezaposlenost u trećem kvartalu 2007. najniža od 1996. godine

Autor: Marija Brnić
04. veljača 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Od srpnja do rujna lani bilo je po međunarodnim standardima 151.000 nezaposlenih, a po HZZ-u 245.000

Od 1996. godine, od kada se u Hrvatskoj nezaposlenost prati prema standardima Međunarodne organizacije rada, po kojima se ona mjesečno izračunava i u Europskoj uniji, u trećem je lanjskom kvartalu evidentirana njezina najniža stopa – od 8,4 posto. Iz upravo objavljenih podataka Ankete o radnoj snazi, koju kod nas kvartalno provodi Državni zavod za statistiku, nije moguće usporediti isti kvartal iz prethodne godine budući da se Anketa prijašnjih godina provodila polugodišnjom dinamikom, a tek od ove godine i kvartalno. No niža stopa nezaposlenosti u trećem je kvartalu očekivana jer je riječ o dijelu godine u kojemu je zbog sezonskog zapošljavanja u turzimu i graditeljstvu uobičajen silazni trend, što pokazuju i takozvani administrativni podatci o nezaposlenosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Tražiti i prihvatiti
Od srpnja do rujna prošle godine nezaposlena je po međunarodnim standardima bila ukupno 151 tisuća hrvatskih građana, za 94 tisuće manje nego što ih je vođeno u evidenicijama Zavoda za zapošljavanje. Naime, na Zavodu je u tom razdoblju bilo prijavljeno ukupno 245 tisuća osoba, no od tog broja po međunarodnim se kriterijima njih 116 tisuća ili više od 47 posto ne smatra nezaposlenima jer ili ne traže aktivno posao ili ne bi prihvatili posao koji im se ponudi. Među 151 tisuću nezaposlenih, prema Anketi, ima i onih koji uopće nisu na evidenciji HZZ-a, oko 22 tisuće. Podatci su uobičajeno nepovoljniji za žensku populaciju – stopa nezaposlenosti žena bila je 9,5 posto, a muškaraca 7,4 posto. Kad je riječ o starosnoj strukturi, najviše je nezaposlenih u dobni između 25 i 49 godina, čak 83 tisuće, dok se smanjuje nezaposlenost u skupini iznad 50 godina. Nezaposlenih koji su stariji od 50 godina u trećem je kvartalu bilo 27 tisuća. Od ukupno 3,66 milijuna radno sposobnih stanovnika starijih od 15 godina u trećem je tromjesečju 2007. bilo aktivno 1,81 milijun, odnosno njih 49,5 posto. Zaposleno je, prema anketi, bilo 1,66 milijuna osoba, što daje stopu zaposlenosti od tek 45,4 posto. Dok po stopi nezaposlenosti Hrvatska u usporedbi s članicama Europske unije uglavnom ulazi u grupu onih s najvišim stopama (višu stopu imaju samo Slovačka i Poljska, a iznad 8 posto su se kretale stope nezaposlenosti i u Njemačkoj, Francuskoj, Portugalu, Španjolskoj i Grčkoj), stope aktivnosti i zaposlenosti Hrvatsku smještaju u nepovoljniju poziciju.

Od 1996. godine, od kada se u Hrvatskoj nezaposlenost prati prema standardima Međunarodne organizacije rada, po kojima se ona mjesečno izračunava i u Europskoj uniji, u trećem je lanjskom kvartalu evidentirana njezina najniža stopa – od 8,4 posto. Iz upravo objavljenih podataka Ankete o radnoj snazi, koju kod nas kvartalno provodi Državni zavod za statistiku, nije moguće usporediti isti kvartal iz prethodne godine budući da se Anketa prijašnjih godina provodila polugodišnjom dinamikom, a tek od ove godine i kvartalno. No niža stopa nezaposlenosti u trećem je kvartalu očekivana jer je riječ o dijelu godine u kojemu je zbog sezonskog zapošljavanja u turzimu i graditeljstvu uobičajen silazni trend, što pokazuju i takozvani administrativni podatci o nezaposlenosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Tražiti i prihvatiti
Od srpnja do rujna prošle godine nezaposlena je po međunarodnim standardima bila ukupno 151 tisuća hrvatskih građana, za 94 tisuće manje nego što ih je vođeno u evidenicijama Zavoda za zapošljavanje. Naime, na Zavodu je u tom razdoblju bilo prijavljeno ukupno 245 tisuća osoba, no od tog broja po međunarodnim se kriterijima njih 116 tisuća ili više od 47 posto ne smatra nezaposlenima jer ili ne traže aktivno posao ili ne bi prihvatili posao koji im se ponudi. Među 151 tisuću nezaposlenih, prema Anketi, ima i onih koji uopće nisu na evidenciji HZZ-a, oko 22 tisuće. Podatci su uobičajeno nepovoljniji za žensku populaciju – stopa nezaposlenosti žena bila je 9,5 posto, a muškaraca 7,4 posto. Kad je riječ o starosnoj strukturi, najviše je nezaposlenih u dobni između 25 i 49 godina, čak 83 tisuće, dok se smanjuje nezaposlenost u skupini iznad 50 godina. Nezaposlenih koji su stariji od 50 godina u trećem je kvartalu bilo 27 tisuća. Od ukupno 3,66 milijuna radno sposobnih stanovnika starijih od 15 godina u trećem je tromjesečju 2007. bilo aktivno 1,81 milijun, odnosno njih 49,5 posto. Zaposleno je, prema anketi, bilo 1,66 milijuna osoba, što daje stopu zaposlenosti od tek 45,4 posto. Dok po stopi nezaposlenosti Hrvatska u usporedbi s članicama Europske unije uglavnom ulazi u grupu onih s najvišim stopama (višu stopu imaju samo Slovačka i Poljska, a iznad 8 posto su se kretale stope nezaposlenosti i u Njemačkoj, Francuskoj, Portugalu, Španjolskoj i Grčkoj), stope aktivnosti i zaposlenosti Hrvatsku smještaju u nepovoljniju poziciju.

U društvu s Poljskom
Hrvatska, naime, ima u društvu Poljske najnižu stopu zaposlenosti, a analitičari tako nisku razinu aktivnosti stanovništva povezuju s mjerama vladnih politika iz vremena tranzicije i agresije na Hrvatsku, od prijevremenog umirovljenja do različitih socijalnih beneficija kojima se nastojalo ublažiti pritiske restrukturiranja gospodarstva. Više se pozornosti, drugim riječima, posvećivalo smanjivanju nezaposlenosti nego povećanju zaposlenosti i aktivnosti, što će očito biti izazov u za ekonomsku politiku u idućem razdoblju. Zanimljiv je i novi dio Ankete o radnoj snazi, u kojemu se prati što se događa s ispitanicima iz prethodnoga kvartala. Od ukupnog broja zaposlenih u trećem kvartalu, njih 97,4 posto bilo je zaposleno i u prethodnom razdoblju, dok ih je 1,4 posto bilo nezaposleno, a 1,2 posto neaktivno. Kod nezaposlenih u trećem tromjesečju 86,6 posto u tom je statusu bilo i u prethodnom tromjesečju, dok je 4,8 posto bilo zaposleno, a 8,6 posto neaktivno. Najmanje promjena uočeno je među neaktivnima. Većina, 99,1 posto, bilo je neaktivno i u drugom kvartalu, a 0,6 posto zaposleno i 0,3 posto neaktivno.




Autor: Marija Brnić
04. veljača 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close