U zadnjoj godini prošlog mandata Sanaderova je vlada prilično je odriješila vreću u davanju državnih financijskih jamstava. U odnosu na prve godine u kojima nije bila tako široke ruke, Ministarstvo financija je 2007. godine, prema upravo objavljenim podacima u Narodnim novinama, izdalo čak 13,6 milijardi kuna jamstava za domaća i inozemna zaduženja. U prethodnoj godini, primjerice, taj je iznos bio na razini od ukupno 9,3 milijarde kuna, u 2005. jamstva su iznosila tek 3,7 milijardi kuna, a prethodne 2004. godine 5,8 milijardi kuna. Kako se vidi iz objavljenog dokumenta Ministarstva financija, u prošloj je godini ukupno odobreno 56 financijskih jamstava, a najvećim dijelom njima su bile pokrivene investicije u sektoru prometa. Država je, naime, tvrtkama u državnom vlasništvu poput Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka – Zagreb, te lučkih uprava Zadar i Rijeka, izdala jamstva za zaduženja u ukupnom iznosu od 8,3 milijarde kuna, i to većinom za zaduženja koja su ostvarena u inozemstvu. U tom sektoru odobrena su i pojedinačno najveća jamstva. Tako je koncesijskom društvu Autocesta Rijeka – Zagreb osigurano zaduživanje kod austrijske banke specijalizirane za javni sektor Dexia Kommunalkredit Bank AG. Za financiranje koncesijske naknade za proširenje koncesije Autocesta Rijeka – Zagreb dobila je od Ministarstva financija jamstvo na iznos od 200 milijuna eura, odnosno nešto više od 1,46 milijardi kuna. Istom je poduzeću izdano financijsko jamstvo u iznosu od 139,6 milijuna eura, odnosno 1,02 milijarde kuna, kako bi, navodi se u pojašnjenju, refinancirao neotplaćeni dio postojećih kredita i finalizirao projekt izgradnje autoceste Rijeka – Zagreb.

To je jamstvo Ministarstvo izdalo u korist njemačke Kreditanstalt für Wiederaufbau, a to zaduženje ima gotovo najduži rok dospijeća, čak do 2030. godine. Znatan je i iznos odobrenog jamstva poduzeću Hrvatske autoceste – 150 milijuna eura, odnosno gotovo 1,1 milijarda kuna iznos je jamstva koje je Ministarstvo financija izdalo u korist investicijske banke Depfa, a za realizaciju zaduženja iz kojega bi HAC financirao plan građenja i održavanja autocesta u 2007. godini sukladno programu održavanja autocesta za razdoblje od 2005. do 2008. godine, a krajnji rok dospijeća je 2022. godina. Visoke iznose zaduženja za koje su izdana lanjska jamstva imale su i lučke uprave Zadar i Rijeka. Zadarskoj su Lučkoj upravi tako izdana dva jamstva države za zaduženja u iznosu od 100 i 120 milijuna eura, odnosno 732 milijuna kuna i 878 milijuna kuna, a u oba slučaja bilo je riječi o zaduženju za financiranje projekta “Nova luka Zadar”. Riječkoj Lučkoj upravi odobreno je jamstvo u nešto nižem iznosu, 35,3 milijuna eura ili 258 milijuna kuna, za kredit kod IBRD-a kojim su financirani dodatni troškovi projekta obnove riječkog prometnog pravca. Kad je pak riječ o sektoru gospodarstva, za koja su prošle godine izdana državna jamstva u ukupnom iznosu od 5,2 milijarde kuna, uglavnom je riječ o jamstvima namijenjenima brodogradilištima. Ona su se većim dijelom zaduživala kod hrvatskih banaka, za gradnju brodova i restrukturiranja dugova brodogradilišta.