Iako je polovica od 107 gruntovnica općinskih sudova u Hrvatskoj započela 2008. sa 122.501 zaostalim i neriješenim predmetom, u Ministarstvu pravosuđu kažu da su zadovoljni rezultatima koje je lani postigla reforma zemljišnih knjiga te najavljuju za 2008. nastavak reforme zemljišnih knjiga ubrzanim tempom kako bi zaostatke sveli na mjesečnu razinu u kritičnim sudovima, suzbili korupciju i povećali zadovoljstvo građana. Ministarstvo zanemaruje da je došlo do probijanja vremenskog okvira po kojem je u tri godine, od kolovoza 2004. do 2008., planiralo provesti reformu pravosuđa u odnosu na pitanje sređivanja stanja u zemljišnim knjigama te učinkovitu, brzu i u radu transparentnu gruntovnu administraciju. To su ključne poluge kojima se jamči pravna sigurnost u prometu nekretninama za investitore, građane i EU, a s kojima Hrvatska itekako kasni. Ne samo da nisu riješeni svi gruntovni zaostaci nego se na uknjižbu prava vlasništva prosječno i dalje oko pola godine čeka u Zagrebu gdje je koncentrirano pola hrvatskog gospodarstva i četvrtina stanovništva. Posustajanje reforme ne prate reakcije izvršne i sudbene vlasti, a umjesto nužnih objašnjenja stižu nova obećanja da će u ovoj godini zemljišnoknjižna reforma dobiti na zamahu. Pritom snažni poticaji dolaze izvan zemlje, ne samo od EK nego i od Svjetske banke koja uz 40 milijuna eura zajma za reformu zamljišne administracije pokušava postići intenziviranje reforme na kritičnim sudovima. Uz “strategiju” komuniciranja kojom se maskiraju neuspjesi ostaje upitno hoće li se ove godine otkloniti rak-rane kao što su zagrebačka i makarska gruntovnica koje imaju najveće zaostatke te unaprijediti čak 50 posto gruntovnica čiji se rad pokazuje nedovoljno ažurnim.

Nadzorna misija Svjetske banke još je u listopadu 2007. ukazala na probleme koje treba otkloniti, a među njima su utvrđeni golemi zaostaci koji postoje u zemljišnjoknjižnim odjelima pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu i Općinskom sudu u Makarskoj. Takav negativan nalaz potvrđen je statističkim izvješćem o rezultatima rada u 2007. godini. Pokazuje se da su lani reformski procesi u zagrebačkoj gruntovnici uvelike zaostajali u usporedbi sa splitskom. Dok su u Zagrebu lani smanjili zaostatke za 14 posto, splitska je bila dvostruko efikasnija. Zahvaljujući tome, i dalje 40-ak posto svih gruntovnih zaostataka otpada na najveću gruntovnicu u zemlji što odgovara stanju koje je bilo na početku reforme u kolovozu 2004. godine. Internetizaciju i digitalizaciju u Ministarstvu pravosuđa ubrajaju među najvažnije rezultate gruntovnica u 2007. godini. Dosad je digitalizirano 98 posto zemljišnoknjižnih uložaka, a svi su podaci postupni na Internetu gdje je zabilježeno 30 milijuna upita. Prijepis z. k. podataka nije završen u sedam gruntovnicima, a u jednom z. k. odjelu zemljišne knjige koje su uništene nisu obnovljene. Proces verifikacije je završilo 16 općinskih sudova, a sudovi koji vode zemljišne knjige isključivo u digitalnom obliku nalaze se u Bjelovaru, Bujama, Buzetu, Čabru, Labinu, Opatiji, Pazinu, Poreču, Puli, Rovinju, Slavonskom Brodu, Sveti Ivan Zelini, Osijeku, Slunju, Pitomači i Županji. Navode da se do kraja 2007. broj neriješenih z. k. predmeta smanjio za 70 posto, a u odnosu na 2006. za 18 posto uz porast zaprimljenih predmeta od oko 4 posto. Zaostatke u rješavanju predmeta nema 43 zemljišnoknjižnih odjela, a u njih 39 od 107 upis nekretnine se rješava unutar sedam dana. Na uknjižbu prava vlasništva u zemlji se ipak prosječno čeka 68 dana, a u zagrebačkoj gruntovnici 181 dan. Vrijeme za uknjižbu hipoteke smanjeno je za tri dana u odnosu na 2006. i danas na nivou države prosjek iznosi osam dana.

Koketi: Ove godine reforma ubrzanim tempom

Pomoćnik ministrice pravosuđa Boris Koketi najavljuje za 2008. nastavak reforme zemljišnih knjiga ubrzanim tempom. Cilj je, kaže, svesti zaostatke na mjesečnu razinu u kritičnim sudovima kako bi se suzbila korupcija i povećalo zadovoljstvo građana. “Stanovnici 2/3 države koriste se brzim i efikasnim uslugama svojih zemljišnoknjižnih odjela. Naše gruntovnice svojim iznimnim zalaganjem rješavaju povijesno nagomilane probleme, a Ministarstvo pravosuđa i Vlada u cjelini osiguravaju potrebnu infrastrukturu i financijska sredstva. Ovim putem pozivamo građane da provjere što im je upisano u zemljišnim knjigama i katastru te da poduzmu potrebite radnje kako bi upisi odgovarali stvarnom stanju na terenu”, ističe Koketi.