Ako na unutarstranačkim izborima u HDZ-u netko od članova osvoji daleko više glasova i porazi postojećeg lokalnog načelnika iz redove te stranke, moguće je da preuzme njegovo mjesto i nastavi voditi tu jedinicu do lokalnih izbora, potvrdio je Poslovnom dnevniku glavni tajnik HDZ-a Ivan Jarnjak, objašnjavajući načine na koje će ta stranka promovirati svoje kandidate za lokalne izbore koji će se održati u svibnju 2009. godine.

Izravni izbori
Tada će se prvi put izravno birati općinski načelnici, gradonačelnici i župani. Izbori u HDZ-u stoga su prvi korak u selekciji potencijalnih HDZ-ovih kandidata. Unutarstranačko biranje započelo je 25. siječnja u temeljnim ograncima stranke, nastavit će se izborima za općinske, gradske i županijske odbore. Izborni finale bit će na saboru HDZ-a koji će se održati 26. travnja u Zagrebu. Oko 2000 izaslanika birat će predsjednika stranke i njegova zamjenika te članove Predsjedništva, Središnjeg odbora i Nacionalnog vijeća stranke. “Mi smo stranka koja njeguje supsidijarnost i nećemo se miješati u odluke naših ogranaka i lokalnih odbora. Ako u izborima netko dobije veće povjerenje članstva nego postojeća vodstva, mi u središnjici se u to nećemo miješati”, kaže Jarnjak. Na izborima će sudjelovati oko 250.000 članova HDZ-a, od kojih je 60.000 stranci pristupilo u posljednje dvije i pol godine. Na angažman pridošlica gleda se pozitivno i od njih se očekuje da pomognu stranci da osvoji nove glasove izvan tradicionalnih stranačkih utvrda na jugu i istoku Hrvatske. HDZ je sada na vlasti u sedam županija, 143 općine i 140 gradova. Ovih dana Središnji odbor HDZ-a detaljno će analizirati rezultate koje je stranka ostvarila na parlamentarnim izborima i utvrditi razloge za dobre, odnosno, slabije rezultate u pojedinim sredinama. “Naše biračko tijelo je stabilno i ukupno na državnoj razini osvajamo oko 35 posto. Moramo analizirati zašto je negdje došlo do odstupanja. Negdje to ovisi o ljudima koji vode ogranke, drugdje o nekim drugim elementima”, kaže Jarnjak. Osobita pažnja posvetit će se mjestima gdje je stranka blizu svog prosječnog rezultata, a trenutno nije na vlasti. “Primjerice, u Krapinsko-zagorskoj županiji imamo 33 posto, a nismo na vlasti. Imamo 18 vijećnika, a sve druge stranke 23. Na takvim mjestima bismo morali na izravnim lokalnim izborima osvojiti mjesto župana”, ocjenjuje Jarnjak. Slična situacije je i u Bjelovaru, Velikoj Gorici, Ivanić Gradu, Kutini i u nizu drugih mjesta.

Neće svi glasovati
HDZ je nakon ovih izbora odlučio da njegovih desetak gradonačelnika izabranih u Sabor, zadrži obje funkcije. Gradonačelnike žele i kroz parlamentarni rad učiniti poznatijima i spremnijima za izravnu izbornu utrku. “To su dosad radile i druge stranke pa zašto ne bismo i mi. Osim toga, izabrana vodstva lokalnih i regionalnih ogranaka pripremat ćemo i kroz niz obrazovnih programa koje će organizirati naša stranačka zaklada”, ističe Jarnjak. Unutarstranačkim izborima žele se promovirati i novi ljudi kao stranački oslonac za parlamentarne izbore za četiri godine. Stoga će se na izbornom saboru rezervirati 500 mjesta za mlade članove stranke. Glavni tajnik HDZ-a smatra da nema potrebe da predsjednika biraju svi članovi stranke. Takva ideja pojavila se primjerice nedavno u SDP-u. Jarnjak smatra da bi provedba bila prekomplicirana i preskupa. “Predsjednik stranke neće biti uspješniji zbog načina na koji je izabran. Bitno je kako vodi stranku, kako ju je organizirao i kakav ima rezultat. HDZ je sve to dokazao s dr. Ivom Sanaderom. Namjerno smo personalizirali njegovo vođenje stranke jer je to jedan od uspješnih modela u političkom marketingu. Sada ta iskustva želimo primijeniti i na lokalnim izborima”, zaključio je Jarnjak.

Za osvajanje trebaju ‘novi hadezeovci’

HDZ je stranka s izrazito lojalnim biračkim tijelom, no u sredini gdje je stoji slabije, treba naći kandidate koji će se razlikovati od tzv. hadezeovaca starog kova, ocjenjuje Dragan Bagić, sociolog s Filozofskog fakulteta i analitičar Pulsa. Idući lokalni izbori prvi će put omogućiti da kvaliteta kandidata bude faktor promjene postojećeg odnosa stranačkih snaga. Stoga u mjestima gdje nije tradicionalno jak, HDZ treba tražiti politički relativno umjerene ljude, koji se ističu svojom stručnošću, organizacijskim i drugim odlikama. Osobnost kandidata važnija je čak i od regionalne ili lokalne povezanosti, smatra Bagić, ukazujući na slučajeve poput Vesne Škare-Ožbolt, koja je ostvarila dobar rezultat u Velikoj Gorici, iako se tamo doselila netom prije izbora.