Još prije dva mjeseca činilo se da su Zagreb i T-HT sklopili primirje vezano uz distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju (DTK). Nakon potpisivanja ugovora o najmu s gotovo svim alternativnim operaterima, njih 11, poruka Grada bila je da su blizu pronalaska rješenja s najvećim operaterom. Međutim, rješenje ne samo da nije pronađeno nego je otvoren novi sukob po kojem je jasno da T-HT ni u kom slučaju neće odustati ni od djelića DTK i prihoda koji od njegova najma dobivaju. T-HT je podigao sudsku tužbu protiv Digitalnog grada koji u Zagrebu upravlja mrežom DTK i operatera koji su sklopili ugovor kako bi se ugovori proglasili nevažećima.

Znakovito odbijanje
Voditelj Digitalnog grada Marjan Gržan i predsjednica zagrebačke Skupštine Tatjana Holjevac potvrdili su informaciju za Poslovni dnevnik. Gržan kaže i kako je u tužbi zahtijevano od suda i da se do razrješenja spora ne može provoditi naplata najma, ali sud je prošli tjedan odbio taj zahtjev. T-HT smo zamolili za potvrdu informacije o tužbi, osnovama na kojima je podignuta i zahtjevima koji su navedeni u tužbi, ali su nam odgovorili da “u ovom trenutku, zbog poslovnih razloga, nisu u mogućnosti govoriti o ovoj temi”.Odbijanje suda da blokira naplatu do rješenja spora je indikativno jer pokazuje da očito nisu dostavljeni dokazi koji bi potkrijepili vlasništvo, tvrde u gradu. “Mislim da T-HT tužbom samo kupuje vrijeme kako bi pokušao što duže zadržati svoj monopilistički položaj i spriječio grad da naplaćuje najam gradske infrastrukture”, rekla je Tatjana Holjevac.U Zagrebu prema nešto starijim podacima, postoji oko dvije tisuće kilometara DTK cijevi, ali se posljednje dvije godine intezivno gradi nova. Grad priznaje vlasništvo THT-u nad maksimalno 30-ak posto, dok najveći operater smatra da je njegovo oko 90 posto podzemne infrastrukture kroz koju prolaze kabeli telekomunikacijske infrastrukture. Zagreb je sredinom studenog, nakon gotovo godinu i pol donošenja pravilnika i cjenika, uspio sklopiti ugovore sa 11 operatera o plaćanju najma. Među njima su i Optima, Metronet, BTnet, Vodatel, Primatel i još manjih operatera. Zagreb je preko Digitalnog grada išao sa znatno nižim cijenama nego T-HT, osnovna cijena metra kabela je 4,2 kune i PDV za razliku od T-HT-ovih 7,5 kuna i PDV. Cijene dalje rastu za kabele iznad 60 niti i dosežu maksimalnih 16 kuna za kabel većeg promjera od 36 milimetara i 120 niti. Marijan Gržan kao prvi čovjek Digitalnog grada priznaje da ga je tužba iznenadila, ali da se zasad još nada dogovoru s THT-om prije nego i oni počnu poduzimati radikalnije mjere.

Traženje kompromisa
“T-HT nema dokaze o vlasništvu i pokretanje spora je kupovanje vremena. Po istoj logici mogli smo i mi tužiti njih, ali smo se opredijelili za razgovore i traženje kompromisnog rješenja. Mogli bismo im kao protumjeru zabraniti pristup šahtovima koji su na javnim površinama u neospornom vlasništvu Grada. Kazna za svako neovlašteno otvaranje takvog šahta sada će biti 20.000 kuna, što bi im svakako donijelo dodatne troškove. O takvim mjerama se razmišlja, ali ipak želimo prvo razgovarati”, kaže Gržan.Prema procjenama Digitalnog grada, u Zagrebu se nalazi između 30 i 50 tisuća kilometara kabela raznih promjera postavljenih u DTK. Kada bi ih sve uspjeli naplatiti, Digitalni bi grad imao prihod od 100 milijuna kuna godišnje. Kako su i sami svjesni brojnih problema, ove godine bi im zadovoljavajući prihod bio oko 40 milijuna kuna. Oko polovice tog iznosa trebao bi biti uložen u izgradnju novog DTK u čistom gradskom vlasništvu.

Tužitelj bi morao dati materijalne dokaze

Sadržaj i ishod posljednje tužbe bio bi vrlo zanimljiv ako se njime direktno osporava vlasništvo Zagreba nad DTK. Već tri godine nitko od suprtostavljenih strana ne pokreće tužbu kojom se sud traži zaštita vlasničkih prava jer bi tada tužitelj morao dati materijalne dokaze o vlasništvu, koje nitko direktno nema. T-HT i gradovi dosad su se jednostavno pozivali na različite zakone i iz njih crpli svoja prava. Tužbe T-HT-a išle su za ometanje posjeda, dok su gradovi donosili zaključke kojima DTK i službeno proglašavaju komunalnom, a ne telekomunikacijskom infrastrukturom.