Hrvatski građani u bankama u Hrvatskoj imaju 88,6 milijardi kuna deviznih i kunskih štednih i oročenih depozita, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narode banke. Tijekom 2005. hrvatsko je stanovništvo “podebljalo” svoje devizne i kunske račune kod banaka za više od 8,7 milijardi kuna (kunske za 4,1 milijardu, devizne za 4,6 milijardi kuna nominalno), ali istodobno su se građani kod banaka još više zadužili – za 13,3 milijarde kuna. Ipak, devizni i kunski depoziti stanovništva još su za 10,1 milijardu kuna veći od kredita koje građani imaju kod banaka, a koji su krajem 2005. iznosili 78,5 milijardi kuna s godišnjom stopom rasta od 20,3 posto. No smanjuje se taj iznos “viška” depozita u odnosu na kredite. Godinu prije, krajem 2004., ta je razlika u korist depozita iznosila 14,5 milijardi kuna. U nedostatku pokazatelja o tome tko ima novac u bankama, a tko se kod banaka zadužuje, zanimljivi su posljednji rezultati istraživanja zagrebačkog GfK u kojem je 58 posto ispitanika izjavilo da ne štedi, a njih 42 posto da štedi. Pritom je njih 21 posto izričito navelo da štedi u bankama u Hrvatskoj. Godinu 2005. obilježio je inače postojan rast kunskih štednih i oročenih depozita kod banaka koji je na kraju prošle godine iznosio blizu 28 milijardi kuna, od čega se gotovo 56 posto odnosi na štedne i oročene depozite stanovništva. Devizni su pak depoziti kod banaka na kraju 2005. iznosili 86,8 milijardi kuna, u čemu su devizni depoziti stanovništva zastupljeni s oko 84 posto, pa su građani i dalje glavni izvor deviznih sredstava poslovnih banaka. Kunski su depoziti u prosincu ostvarili godišnju stopu rasta od 24,5 posto, prestigavši iznos od 27,99 milijardi kuna. U odnosu na mjesec prije to je smanjenje za oko milijardu kuna, dok su na godišnjoj razini kunski depoziti povećani za 5,5 milijardi kuna. Kretanje kunskih depozita u zadnjem mjesecu 2005. odredila je transakcija isplate dividende dioničarima Hrvatskih telekomunikacija, pa su oročeni kunski depoziti poduzeća smanjeni za 1,4 milijarde kuna te su na kraju prosinca iznosili 7,9 milijardi kuna, što je za 5,9 posto manje nego u prosincu prethodne godine, podaci su iz posljednjeg Biltena HNB-a.
Istodobno je godišnja stopa rasta kunskih depozita stanovništva na kraju prosinca 2005. iznosila 35,9 posto. Građeni su na kraju prošle godine u bankama imali ukupno 15,6 milijardi kuna štednih i oročenih kunskih depozita, što je za 4,1 milijarda kuna više nego prije godinu dana. Devizni su depoziti kod banaka u 2005. imali tek nešto sporiji rast nego u godini prije. Ako se isključi utjecaj tečaja, godišnja stopa rasta deviznih depozita u prosincu 2005. iznosila je 8,2 posto, dok je u 2004. bila 8,5 posto. Devizni depoziti stanovništva na kraju 2005. iznosili su 72,97 milijardi kuna, što je za 4,6 milijardi kuna više nego u istom razdoblju godine prije.
(H)