Do sljedeće žetve kruh neće poskupjeti, dok bi proizvođači mlijeka i uljarica sljedećih dana trebali potvrditi da neće dizati cijene svojih proizvoda, a Vlada je svoje namjere u zaštiti potrošača od mogućeg cjenovnog stampeda iskazala očitovanjem da do druge polovice 2008. neće povećavati cijene struje i plina, što ne vrijedi i za motorna goriva. S tim je pojašnjenjem krajem tjedna istupio u javnost potpredsjednik Vlade Damir Polančec nakon što je s vodećim proizvođačima prehrambenih proizvoda te voća i povrća pokušao otkriti recept za ublažavanje rekordne inflacije za koju su po ocjeni Vladina povjerenstva za praćenje cijena i samog premijera Sanadera najzaslužnije tvrtke iz poljoprivredno-prehrambenog lanca. Premda su proizvođači Polančecu iznijeli niz argumenata u obranu svojih kalkulacija i poskupljenja u završnici višesatnih razgovora, potvrđena je pripravnost proizvođača na smanjenje cijena. Sve bi se navodno moralo rasplesti u roku tjedan, najviše dva. No koliko će, kada i koji artikli pojeftiniti Polančec nije progovorio. Dok se u “trokutu” Banski dvori, resorna ministarstava i proizvođači odvijao cjenovni ping-pong, Stipan Bilić, direktor prehrambene industrije pri HUP-u, po tko zna koji put je (kroz više medija) upozorio: da bi se ostvarila kvalitetna, ali jeftina hrana, ukupan obujam proizvodnje mora biti veći od potrošnje koju konzumira domaće tržište, odnosno hrane mora biti i za izvoz. Međutim, domaće stočarstvo, povrtlarstvo i voćarstvo prehrambenoj industriji ne daje dostatne količine sirovina i nije izgledno da bi se uskoro mogli zadovoljiti raspoloživi kapaciteti. Između 30-50 posto sirovine stiže iz uvoza što ilustrira i robna razmjena. U 11 mjeseci 2007. uvoz hrane nadmašio je 9,4 milijarde kuna (rast 5,5%), dok je u izvoz otpremljeno 5,4 milijarde kuna ili tek jedan posto više nego godinu prije. PIK Vrbovec, kaže direktor Dušan Tomašević, uvozi 30 posto sirovine. Vlasnik petrinjske mesne industrije Đuro Gavrilović iznosi da ukupno domaće svinjogojstvo ne pokriva potražnju te tvrtke za jetrom, ključnom sirovinom u proizvodnji pašteta. Posebno ilustrativan je detalj iz baze podataka Croatiastočara: sve članice EU na godišnjoj razini uvoze oko 19.000 tona svinjetine, a Hrvatska sama iznad 35.000 tona. Stoga će, ako se i dogodi, najavljeno rezanje cjenika konačno više biti u službi jednokratne usluge kozmetičke naravi, naručene za potrebe Banskih dvora kako bi se ublažio inflacijski šok nego što će donijeti konkretne efekte na dugi rok. Bez okrupnjavanja posjeda na minimalno 20 hektara, povezivanja proizvođača kroz (zadruge) interesne skupine te kapitalnih ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju hrvatsko će tržište i dalje ostati uvozni ovisnik.