Prema najavama predsjednika Visokog trgovačkog suda mr. Srđana Šimca Poslovnom dnevniku, gospodarski subjekti mogu očekivati da će svi žalbeni postupci koje su započeli pred tom instancom 2004., 2005. i 2006. biti riješeni do kraja ove godine, a nakon toga drugostupanjski sud trebao bi u kratkom roku ući u brz ritam jednogodišnjeg rješavanja žalbenih predmeta. Za prilike koje vladaju hrvatskim pravosuđem to zvuči kao nevjerojatno ambiciozan i teško dostižan plan jer bi žalbe već 2010. rješavali u roku od godine dana, no suci tog suda su ga postavili i drže ga realnim.

Podizanje praga
Ako i ove godine budu efikasni kao i lani kada su riješili gotovo 9000 predmeta, “repova” u privrednim predmetima više ne bi ni smjelo biti na tom sudu. Planirano je da će navedeno izvesti u dvije faze. Do ljeta trebaju riješiti zaostatke iz 2004., a takvih je još svega 129, kao i 1996 predmeta iz 2005. Spise formirane u 2006., 3596 predmeta, riješili bi i u drugoj polovici godine. “VTS kani 2009. startati s predmetima iz posljednje dvije godine što bi bilo prvi put u praksi ovog suda, a to je vrlo izgledno. Cilj nam je da u 2010. prosječno vrijeme rješavanja žalbi bude ispod jedne godine. Očekujemo i da će započeto smanjivanje broja predmeta na sudovima prvog stupnja od 2009. početi utjecati na smanjeni priljev predmeta kod nas, a to će znatno pridonijeti efikasnosti i skraćivanju postupka odlučivanja po žalbi”, kaže Šimac. U 2007. riješili su na VTS-u najviše predmeta u odnosu na prethodne godine, a rekordnu brojku od 8657 riješenih predmeta planiraju ponoviti i ove godine. Podizanje praga u rješavanju predmeta započelo je 2005. kada je riješeno 7526 predmeta, a nastavilo se i u 2006. kada su riješili 7990 predmeta. U posljednje dvije godine broj riješenih predmeta premašuje broj novih koje zaprime. Tako je lani riješeno 787 predmeta više nego što ih je te godine primljeno.“Lani smo broj riješenih predmeta povećali s nešto manje intenziteta od planiranog, ali je to posljedica stavljanja naglaska na kvalitetu odluke. Osim toga nema više prekorednog rješavanja predmeta zbog postizanja sudačke norme. Rješavamo najstarije predmete koji su ujedno i najsloženiji, a njihovo rješavanje zahtjeva mnogo više vremena”, objašnjava Šimac. Prema internim pravilima na VTS-u, po redoslijedu rješavanja na prvom su mjestu predmeti koji su po zakonu hitni. Takvih je oko 30 posto predmeta, a umanjuju brzinu rješavanja. Slijede ih svi predmeti stariji od deset godina od početka postupka (oko 400), najstariji predmeti po godini zaprimanja na VTS-u te svi predmeti kojima je sporno procesno pitanje (nendleženost i slično). No sukladno uputi Vrhovnog suda RH i načinu rada na Županijskim sudovima, i na VTS-u biraju manje složene predmete koje daju na rješavanje sudskim savjetnicima što im omogućuje uvođenje u taj posao, a postavlja im i povećani zahtjev za normom. Zbog toga se unatoč ukidanju prekorednog rješavanja predmeta događa da s VTS-a izlaze kao riješeni i potpuno novi predmeti.

Širenje nadležnosti
Usmjerenost na najstarije predmete kako po vremenu početka sudskog postupka, tako i po vremenu zaprimanja na VTS-u dovela je do toga da je taj segment sudstva sve bliže trenutku kada će pitanje starih neriješenih predmeta u smislu njihova dugog trajanja prestati postajati. Pitanje je jedino kako će na efikasnost rada VTS-a utjecati predstojeće širenje nadležnosti na osiguravanje sudske zaštite subjektima u postupcima koje tvrtke vode protiv odluka Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Državne komisije za kontrolu postupaka javnih nabava. VTS bi u sklopu reforme pravosuđa zbog zahtjeva Europske komisije trebao u svoju nadležnost dobiti i odlučivanje o pravnim lijekovima protiv odluka AZTN-a i DKOM-a koje sada rješava Upravni sud. U tom se smislu već govori o 2010., a tada bi trgovačko sudstvo trebalo biti spremno preuzeti te nadležnosti i davati sudsku zaštitu u javnim nabavama, potporama i tržišnom natjecanju. To pitanje čeka kad će doći na dnevni red za političku odluku, no neizbježno je zbog vezivanja uz nadležnost trgovačkog sudstva svega što se tiče sporova trgovačkih društava.