Optima Telekom dozvolu za rad dobila je prije 38 mjeseci. U međuvremenu je stasala u tvrtku koja ima 350 zaposlenika, promet za prošlu godinu iznosi više od 300 milijuna kuna, drži oko 15 posto telekomunikacijskog tržišta, a krajem prošle godine uspješno je odradila i uvrštenje na burzu. Predsjednik uprave Roland Žuvanić smatra da je, nakon dobrog pozicioniranja tvrtke vrijeme da kormilo Optime preuzme netko iz mlađe generacije. On će biti savjetnik uprave, a kada ga imenuje Glavna skupština i član NO-a. Uoči odlaska s čelne pozicije Žuvanić za Poslovni dnevnik govori o dosadašnjem razvoju Optime, aktualnim problemima telekomunikacijske branše te razvoju tvrtke do 2016. godine.

Ne odlazite li ipak prerano, nakon samo tri godine vođenja tvrtke?
Ne, to je davni dogovor vlasnika Optime i mene da ćemo ovako napraviti. Hvala bogu, odradio sam lavovski dio posla i mislim da još dugo ijedan drugi operator teško da će uspjeti izaći na burzu.

U tri godine tvrtku registrirati i staviti je na burzu, projekt je koji se ne vidi često ni u razvijenijim gospodarstvima nego što je hrvatsko.
Definitivno, bilo je to mukotrpno razdoblje jer, prava liberalizacija TK tržišta, nažalost, još uvijek u Hrvatskoj nije zaživjela kako bi trebala. Ono što je s Optimom odrađeno dogodilo se uz vrlo visoka ulaganja i užasno veliku borbu s Hrvatskim telekomom. Hrvatska agencija za nadzor TK tržišta ima volju, ali je troma. Morala bi brže i čvršće reagirati. Primjerice, od dana kada smo dobili dozvolu, 19. studenoga 2004., čekali smo još sedam mjeseci da HT uopće izradi standardnu ponudu, veleprodajne cijene za nove operatore. Taj su cjenik morali imati davno prije nego što je izdana ijedna dozvola. Gradili smo tvrtku, a nismo znali uvjete poslovanja na tržištu. Kada su trebali napraviti ponudu za tzv. otpetljavanje lokalne petlje to je kasnilo godinu dana i prošlo je također bez sankcija. Kada su konačno dali tu ponudu imali su oko 100.000 korisnika ADSL-a dok ih danas imaju gotovo 300.000, a na svim liberaliziranim tržištima situacija je obratna. Alternativni operatori tržišno rastu, a monopolisti jako dobro žive na iznajmljivanju infrastrukture. Hoću vjerovati da će se i država i Agencija potruditi i poboljšati uvjete rada alternativnih operatora. Možda i kaznama jer dnevno imamo javljanje naših korisnika o kvarovima. Nakon toga dolazi do ping-ponga iako je u 99 posto slučajeva evidentno da je za grešku kriv HT, ali mi ne možemo ništa napraviti. U takvim situacijama građani se naravno, teže odlučuju za prijelaz, iako smo cjenovno povoljniji.

Nakon velike galame o neregularnosti vlasništva nad DTK-a, što se događalo prije IPO-a HT-a, priča je zamrla. Nova koalicijska Vlada u svom je programu DTK marginalno spomenula. Kažu da će pokušati da i lokalna samouprava dobije dio DTK-a ‘kolača’.
Optima je bila prisiljena potpisati ugovor o DTK-a i sa HT-om i sa zagrebačkim Digitalnim gradom. Svi nas ucjenjuju, tvrde da je DTK-a njihov. Obvezali smo se plaćati samo ono što dokažu da drže u vlasništvu uz uvjet da nema dvostrukog plaćanja. Međutim, netko sustav mora i održavati, a to se ne prakticira. Ili, Digitalnom gradu je dugo trebalo dok su shvatili da DTK-a kanalizacija ne znači ništa bez ulaza u centrale HT-a. Iz HT-a pak ne daju pristup jer smo nelegalno došli do centrale. Svašta nam rade, no ipak smo uspjeli ugovoriti više od 200.000 korisnika, što je respektabilna brojka. Sva alternativna konkurencija nema tržišni udjel same Optime.

Što nesređena situacija s DTK-a znači za razvoj tržišta?
Ne znam kako će taj problem biti riješen. Upozoravao sam da je prije prodaje HT-a trebalo izdvojiti tvrtku koja će brinuti o DTK-a, po modelu Odašiljača i veza. Dakle, sve TV postaje koriste usluge OIV-a, a ta je tvrtka ostala u portfelju države i brine o sustavu. Kod DTK-a ne može se natrag, nije moguća nacionalizacija. Jedino što je izvedivo u tom košmaru je veća uloga HAT-a, mora radikalnije regulirati taj segment. Ta se problematika mora ugraditi u novi zakon o TK-a.

Reakcije HAT-a čine se nedovoljnim. Je li tome možda razlog veća “bliskost” pojedinaca iz HAT-a s HT-om nego s malim operatorima?
Ne bih tako rekao, osobno nisam naišao na negativni stav Agencije. Možda imaju volju no, ne pokazuju je, jako su tromi. Međutim, Hrvatski sabor morao bi dati snažniju potporu da HAT-u postane oštriji prema monopolistu. HT je još uvijek monopolist. To uopće nije dvojbeno budući Optima ima 15, a svi ostali operatori još oko pet posto tržišta.

Nedavno ste izjavili da Optima tri kvartala radi za HT, a jedan za sebe. Kako je uopće moguće osmišljavati poslovanje i razvoj u takvim okvirima?
Optima je u 2006. ostvarila promet od 190 milijuna kuna, a oko 100 milijuna otišlo je HT-u za najam infrastrukture. HT u prospektu na desetak mjesta spominje da je, nakon Vipneta, Optima Telekom najveći kupac. Dakle, mi nismo samo konkurencija nego njihov kupac. Da svi korisnici u Hrvatskoj prijeđu k Optimi HT može sjajno živjeti od najamnine. Monopolisti svuda u svijetu iznajmljuju infrastrukturu malim operatorima i od toga odlično profitiraju. Pokušajte zamisliti 100 milijuna kuna, više od pola prometa, moramo dati HT-u, a s ostatkom treba financirati plaće, poreze, razvoj, marketing… HT godišnje samo na reklame troši 350 milijuna kuna, a Optima je lani potrošila 4 milijuna kuna. Cijene najma TK infrastrukture neopravdano su visoke, moraju biti niže. Ako Agencija uskoro ne reagira pokrenut ćemo tužbu protiv HT-a za izgubljenu dobit. Imamo dovoljno materijala o opstrukcijama. Pokazali smo kooperativnost, želimo biti partneri no, HT stalno izmjenjuje mrkvu i bič. To ponašanje je moglo trajati neko vrijeme, mislim da je stigao trenutak za drukčiji razgovor. Uostalom, i Optima sada ima dioničare koji očekuju dividendu. Imamo dosta dokaza, jesu li to činili namjerno ili nenamjerno nas u Optimi nije briga. Uostalom, dobit HT-a nakon poreza iznosi 25 posto, toliki profit moguće je postići samo ako prodajete drogu ili oružje, trećeg nema. Taj detalj najbolje govori da HT godinama ne investira u novu tehnologiju, što otkriva i jedna rečenica iz njihova prospekta gdje navode da ‘HT u sljedećih pet godina očekuju velike investicije’. U sve TK centrale moraju staviti novu opremu. British telecom, koji je profilom vrlo sličan DT-u, takav investicijski ciklus otvorio je 2000. s ciframa od kojih boli glava.

Prema projekcijama, 2011. je istaknuta kao prva godina s pozitivnim poslovanjem. Koliki je godišnji rast nužan za taj učinak?
Novi telekomi trebaju najmanje 3-4 godine intenzivnih ulaganja da bi stigli do pozitivnog rezultata, pa je po našim projekcijama EBITDA pozitivan već ove godine, a ukupno pozitivno poslovanje očekujemo 2011. godine. Ukoliko uspijemo cijene najma infrastrukture HT-a svesti na razumnu razinu vjerujem da će taj rok biti puno kraći.

Podatkovni centri

Znate li koliko bi vaša tvrtka izdržala bez ključnih sustava i koliko bi je stajao prekid?

Od Murtera do Zagreba

Imate li plan za vikend? Ovi restorani mogli bi biti razlog da krenete na put

HAT je raspisao natječaj za razvoj širokopojasnog Interneta u ruralnim područjima. Koliko je realan taj projekt i namjerava li se Optima nadmetati?
Nisam veliki optimista jer, još uvijek ni u mnogim gradovima nemamo zadovoljavajuće stanje u tom segmentu. Podržavam inicijativu Digitalnog grada, sve novogradnje moraju u svim stanovima odmah dobiti i optiku jer, samo ona jamči kvalitetu prijenosa. Lijepo zvuči no, taj projekt nije izvediv, to su zapravo više Minhauzenske ideje. Prije interneta na hrvatskom selu treba riješiti niz drugih problema od komunalne infrastrukture preko radnih mjesta do škola, trgovina, liječnika… Na selo će netko otići samo ukoliko ima jamstva bolje zarade i većeg ukupnog standarda. Mislim da je ta inicijativa realnija za program neke buduće Vlade, tek u petom ili šestom mandatu.

S kakvim strateškim planovima Optima čeka budućnost?
Dosadašnja ulaganja iznose preko 500 milijuna kuna, vlastite optike je oko 1400 kilometara. Ozbiljna smo telekom tvrtka, a to se ne može biti bez velikih investicija. Cilj je postati neovisan, imati vlastitu TK infrastrukturu. To znači da će do 2010. ulaganja godišnje dosezati oko 190 milijuna kuna, a potom do 2016. po 150 milijuna svake godine. Optima je ušla u 122 TK centrale HT-a što daje potencijal za 420.000 korisnika. Ugovoreno je još 120 ulaza i do sredine ove godine imat će potencijal od gotovo 700.000 kućanstava. Ovogodišnji prihod planiran je na 505 milijuna kuna, u 2011. treba dostići 918,7 milijuna dok bi 2016. iznosio oko 1,33 milijarde kuna.

Račan među najvećima

Mislite li se vratiti u politiku? Vaša tadašnja iskustva s medijima?
Politički angažman i funkcija ministra pomorstva, prometa i veza donijeli su mi doista bogato iskustvo. No, za razliku od nekih, u politiku nisam došao s pozicije činovnika u narodnoj obrani. Cijeli život bio sam u biznisu, radio i u inozemstvu, mogu reći vrlo uspješno.I 1990. sam se vozio u vlastitom mercedesu, sve što imam stekao sam davno prije ulaska u politiku. Osobno sam vrlo zadovoljan što sam bio član Vlade koju je vodio Ivica Račan. Vjerujem, povijest će pokazati, da je Račan bio jedan od najvećih hrvatskih političara. Zahvaljujući Račanu Hrvatska je postala Hrvatska. Trebalo je imati hrabrosti Miloševiću usred Beograda reći Ne, raspisati izbore i mirno predati vlast, kao i ponovno se vratiti na vlast. Naravno, nitko nije savršen, svaki čovjek ima i mana no, ono što je mene kod njega fasciniralo bilo je njegovo poštenje i razumijevanje politike. Zamjerali su mu neodlučnost oni koji ne razumiju politiku. Bili smo prva koalicijska Vlada i bilo je teško zadovoljiti sve interese. Iako kažu, ne treba reći – nikada više – mislim da se više nikada neću angažirati u politici. Dio medija me svojedobno, dok sam obnašao dužnost ministra, zbog uskraćivanja licence Divanu razapinjao, a ja sam samo potpisao dokument koji je odjel za upravni nadzor nakon provedenog postupka sastavio. Nakon što je sud donio pravorijek kojim je potvrđeno da je ta odluka bila ispravna nitko to nije objavio. Skandali su mnogima bitniji nego pozitivne priče.