Predsjednik Europske centralne banke (ECB) Jean-Claude Trichet jučer je odlučno ponovio namjeru institucije kojoj je na čelu da obuzda rastuću inflaciju. Time su, barem za sada, smanjene nade da će ECB slijediti svoje američke kolege iz Saveznih rezervi u kresanju kamatnih stopa kako bi se obuzdalo usporavanje ekonomije. Trichet je kazao da će se banka (koja je prije ovoga mjeseca najavila mogućnost podizanja kamatnih stopa) fokusirati na održavanje niske inflacije, što je pristup za koji on tvrdi da će pomoći smirivanju sve kaotičnijeg financijskog tržišta. Taj stav u oštrom je kontrastu s FED-ovim gledištima, koji se u posljednih šest mjeseci usmjerio s borbe protiv inflacije na poticanje američke ekonomije. I dan prije FED je smanjio kamatne stope. No za razliku od FED-a čija je zakonska zadaća da promiče zaposlenost i održava cijene stabilnima, jedina zadaća ECB-a je da bude “stražar” protiv inflacije.

Prelijevanja na Europu
“Posebno u zahtjevnim vremena izrazite korekcije tržišta i turbulencija na centralnoj banci leži odgovornost da zauzda inflaciju kako bi se izbjegla dodatna promjenjivost tržišta. Europska tržišta negativno su reagirala na Trichetove opaske, koje su ugasile nade investitora da će ECB slijediti FED. Indeksi CAC 40 i DAX pali su za četiri posto. Potez FED-a, koji pokazuje loše viđenje na stanje američke ekonomije, povećao je pritisak na ECB da prizna kako će se usporavanje prekooceanske ekonomije uskoro preliti i na Europu, gdje najveće zemlje već očekuju da će imati smanjen gospodarski rast nakon dvije godine izvrsnih rezultata. Trichet je primijetio i da će smanjeni rast te manja potrošnja građana i kompanija možda dovesti do smanjenja inflacije. Po toj logici, ako oslabe europske ekonomije, središnja bi banka imala prostora za spuštanje kamata. Prije ovoga mjeseca ECB je zadržao kamatne stope po kojima banke međusobno pozajmljuju novac na četiri posto, a Trichet je čak prijetio povećanjem ako sindikati zatraže povećanje plaća kao kompenzaciju za više cijene hrane i energenata. Usprkos tome financijska tržišta očekuju da će ECB ipak slijediti FED. Ulaganjima na kratkoročne vrijednosne papire trgovci se klade da će banka započeti u travnju započeti sa smanjenjem stopa te da će dodatna spuštanja biti na ljeto i jesen.

Rast eura
To je vjerojatno rezultat uvjerenja kako banka čeka prve runde pregovora o plaćama (što je postao uobičajeni proljetni “ritual” u Europi) kako bi usmjerila svoja stajališta prilagodbe pogoršane ekonomske slike. Na jučerašnjem sastanku Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu član upravnog vijeća ECB-a Axel Weber ohladio je njihove nade kazavši da su kamatne stope “prilagodljive” te kako bi očekivanja investitora o njihovu smanjenju mogle ostati samo “čeznutljiva traženja”. U razgovoru za Bloomberg, Weber je rekao: “Imamo pozitivan pogled na ekonomske perspektive te dokle god se to ne promjeni, rekao bih da su stope na strani prilagodbe situaciji te da nikako nisu restriktivne”. Euro i obveznice su se našli u porastu nakon tih komentara, dok su investitori znatno umanjili svoja očekivanja o padu stopa. “Pred sobom imamo srednjoročnu perspektivu i mislimo da tržišta ne smiju kratkoročno gledati kada formiraju svoja očekivanja o monetarnoj politici”, rekao je Weber. Euro je narastao na 1,4674 dolara, a prinosi na državne dvogodišnje obveznice rasli su za pet posto. Inače, sva europska tržišta zabilježila su pad dionica ovoga tjedna, a sektor usluga, koji čini oko trećinu cjelokupnoga ekonomskoga outputa, imao je najmanji rast u posljednje četiri godine. “Naša su očekivanja da ćemo ipak ove godine vidjeti smanjenja kamatnih stopa u EU i Britaniji”, rekao je u Davosu predsjednik kompanije Barclays Bob Diamond.

Strateg Citigroupa očekuje rast indeksa S&P od 7,5 posto

Glavni equity strateg Citigroupa za američko tržište Tobias Levkovich smanjio je svoja očekivanja za rast indeksa S&P 500 u ovoj 2008. godini. Naime, njegova najnovija prognoza za ovu godinu govori kako će taj indeks Newyorške burze rasti za 7,5 posto zato što će rezanje kamatnih stopa od strane fedealnih rezervi samo ublažiti ekonomsko usporavanje najveće svjetske ekonomije, a ne i spriječiti ga. Levkovich sada smatra da će S&P 500 rasti za 1550 bodova, a ne 1675. Inače, njegova prognoza toga indeksa za 2007. pokazala se netočnom, odnosno previsokom za 9,3 posto, a prije ovoga mjeseca kazao je da očekuje velik rast dionica ove godine zato što ih je pad u četvrtome kvartalu prošle godine ostavio relativno jeftnima u odnosu na obveznice.