Umjesto na gradove, kako se očekivalo, za poskupljenja se ipak krivnja stavlja na prehrambene proizvođače i trgovce, s kojima će potpredsjednik Vlade Damir Polančec i ministri Petar Čobanković i Božidar Pankretić danas održati hitan sastanak, kako bi ih pozvali da korigiraju cijene. Zaključak je to jučerašnje, prve sjednice vladinog Povjerenstva za praćenje cijena, koja je održana iza zatvorenih vrata, a trajala je oko tri sata. Na njoj su osim predstavnika Vlade sudjelovali i predstavnici sindikata, poslodavaca, potrošača, te gradova i općina. Premijer Ivo Sanader po završetku sjednice novinare izvijestio je da se razmatralo podatke iz analize rasta cijena koju je pripremio potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec, a potom je uslijedila živa rasprava. “Došli smo”, kazao je Sanader, “do iznenađujućih rezultata – dok smo svi mislili da je cijena nafte bila presudna, ipak je prehrana u inflaciji, koja je u prosicu iznosila 5,8 posto, sudjelovala s najvećim udjelom, od čak 3,3 postotna poena.” Na nekoliko artikala Sanader je ilustrirao taj utjecaj pa je naveo kako su u prosincu cijene ulja i masti povećane za 24,7 posto, voća za 18,3 posto, povrća za 22,9 posto, a mlijeka, sira i jaja za 10,1 posto. “To je veliki skok i nisu opravdani tako veliki postotci, za to nema pokrića u stvarnosti”, istaknuo je Sanader dodajući kako je svjestan da smo se opredijelili za tržišno gospodarstvo u kojemu je profit osnovni motiv, no on upozorava i na obvezu “onoga tko stvara profit da dio zarade vrati onima od kojih zarađuje”. “Ne želim poduzetnike stavljati na stup srama i upirati prst u Pedra, ali i proizvođači i trgovci moraju snositi dio odgovornosti, te dio zarade ili trgovačke marže trebaju vratiti kroz smanjenje cijena, napomenuo je Sanader, pozivajući sve proizvođače i trgovce da se priključe ovoj akciji sprječavanja inflacije. Na upit o eventualnim sankcijama, Sanader nije imao odgovor. Samo je napomenuo da su socijalni partneri odgovorni ljudi koji će razmotriti situaciju i donijeti odgovarajuće odluke. Istaknuo je da je Vlada u posljednjem lanjskom kvartalu, uvidjevši moguće poskupljenja, mimo predviđenih stavki u proračunu intervenirala s ukupno 610 milijuna kuna za saniranje šteta od suše i plivajuće trošarine. Koliko su, pak, općem poskupljenju pridonijeli gradovi, pokazat će zasebna analiza, čiji će rezultati biti prezentirani na sljedećem sastanku Povjerenstva najavljenom za tjedan dana. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji je i najviše prozivan zbog poskupljenja komunalija, Sanaderu je najavio poslati takvu analizu i prije sastanka Povjerenstva.

Na upite koliko je u inflaciji iz prosinca bio utjecaj poskupljenja komunalnih usluga, Polančec je kazao kako su u strukturi troškovi stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva imali učešće od 14,49 posto, dok prehrana sudjeluje znatno više, oko 30 posto, zbog čega su i poskupljenja prehrambenih namirnica imala značajno veći utjecaj na inflaciju. No, kako je Zagreb komunalne cijene podigao upravo u siječnju, što znači da će se ta stavka tek pokazati u statistici, Bandić je, kako su prepričavali pojedini sudionici sastanka, bio žestoko napadnut na sastanku, i to od varaždinskog kolege Ivana Čehoka. “Ako treba, evo ja ću otići, a pustite grad na miru, nemojte Zagreb prozivati”, glasio je Bandićev odgovor Čehoku, kako prepričavaju sudionici sastanka. U ime Saveza Udruge gradova i Udruge općina Hrvatske riječki gradonačelnik Vojko Obersnel usprotivio se paušalnom prozivanju gradova, koje je, tvrdi, temeljeno na pogrešnim procjenama koje su izvučene iz nekoliko primjera. Gradovi su, po njegovu mišljenju, neopravdano prozvani zbog poskupljenja, a uvjeren je da će analiza koja će biti pripremljena za sljedeći sastanak to i pokazati. Od stotinjak gradova uključenih u Savez, Obersnel tvrdi da je u posljednjih godinu dana cijene komunalnih usluga mijenjao tek manji broj, od 10 do 15 gradova. Uime poslodavaca Ivica Mudrinić, predsjednik HT-a, naglasio je kako su poduzetnici, kao jedina snaga koja stvara novu vrijednost, zainteresirani za uključivanje vlade i gradova u pitanja povećanja standarda građana i konkurentnosti gospodarstva, a glavni direktor HUP-a Đuro Popijač u razgovoru s novinarima istaknuo je kako u Hrvatskoj još nije ublažen problem visoke javne potrošnje, koja negativno utječe na konkurentnost gospodarstva, a složio se i s izjavom premijera Sanadera da Hrvatska nije “izoliran otok”, te da su slični trendovi rasta cijena prisutni i u svim susjednim, kao i europskim zemljama. Sindikalac Ozren Matijašević donekle stišava najave radničkih prosvjeda zbog poskupljenja, očekujući da će zaključci i inicijative sa sastanka Povjerenstva dati rezultate, te da će cijene većine prehrambenih rezultata koje su neopravdano povećane biti brzo korigirane. Osim današnjeg sastanka s najvećim proizvođačima prehrane, voća i povrća, te vodećim trgovcima, narednih bi dana trebali uslijediti slični sastanci i po gradovima. Sanader je, naime, najavio da će po uzoru na jučerašnji sastanak uslijediti kroz naredna dva tjedna sjednice gospodarsko socijalnih vijeća na razinama nižoj od državne, a na kojima bi se raspravljala poskupljenja i na razini jedinica lokalne uprave i samouprave. Što se vladinog Povjerenstva za praćenje cijena tiče, njegove bi rezultate, optimističan je premijer, građani trebali osjetiti već kroz nekoliko mjeseci.