Akcije koje će biti poduzimane radi borbe protiv emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji stajat će oko 60 milijarde eura godišnje, rekao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.Provedba ukupnih “zelenih planova” Europske unije stajat će oko “0,5 posto europskog BDP-a” ili 60 milijardi eura godišnje, pojasnio je Barroso u govoru u Londonu, prenosi agencija France presse.“Međutim, te akcije trebale bi omogućiti Europskoj uniji da smanji za 50 milijardi eura godišnje trošak uvoza plina i nafte”, rekao je. “Ništa ne učiniti stajalo bi nas 20 posto BDP-a”, upozorio je. Godišnji trošak od samo 0,5 posto BDP-a o kojem govori Barroso za sljedećih 12 godina pretpostavlja da će 27 zemalja članica ispuniti sve što od njih traži Europska komisija, upozorio je jedan europski izvor. Realni trošak trebao bi se pak kretati oko jedan posto BDP-a godišnje, što znači 120 milijardi eura, rekao je.Barrosov je plan također da se sredstva od aukcija iz zemalja članica djelomično usmjere u čiste tehnologije. “Planiramo, iako to još nije usvojeno, da se sredstva od aukcija iz zemalja članica investiraju u svoti od 20 posto u borbu protiv klimatskih promjena”, rekao je Barroso. Europski izvori upozoravaju i na činjenicu da će reformu europske sheme trgovanja dozvolama za emisiju štetnih plinova (ETS), po kojoj više neće biti nacionalnih alokacijskih planova već će oni biti zamijenjeni aukcijama, platiti potrošači jer će elektrane vjerojatno većinu troškova dobivanja dozvola za emisiju prebaciti na njih. “Cijene bi mogle narasti za 10 do 15 posto do 2020.”, rekao je jedan izvor iz EU. Europska komisija trebala bi u srijedu objaviti klimatsko-energetski paket koji između ostaloga obuhvaća veliku reformu ETS-a. “Električni sektor bit će podložan punoj aukciji od početka novog režima 2013.”, kaže se u prijedlogu EK. Dodaje se da će se u “druge industrijske sektore, poput zrakoplovstva, postupno uvoditi aukcije, a puni sustav za njih proradit će 2020.”

To znači da će rafinerije i zrakoplovne kompanije 2013. početi s kupovanjem dvadeset posto dozvola za zagađenje, a taj će udio rasti za deset posto svake godine kako bi ih se 2020. prodavalo svih 100 posto. Taj su dogovor ishodile vlade i ključne europske industrije. Velike europske naftne kompanije, Shell i BP, bile su pokrenule kampanju da se njihove rafinerije poštede aukcija rekavši da će ih to staviti u nepovoljan položaj u odnosu na neeuropske rivale. Drugi je izvor za Reuters potvrdio već prije da će čelična, aluminijska i cementna industrija dobiti još lakši režim budući da će njihova početna razina 2013. biti potpuno besplatne dozvole. Što se tiče sektora koji nisu pokriveni ETS-om – prometa, te grijanja i hlađenja u zgradama i poljoprivrede – Komisija će objaviti nacionalne planove smanjivanja emisija. Barroso je u govoru u Londonu objasnio potrebu reforme ETS-a rekavši da “nema smisla tjerati europske kompanije na smanjivanje emisije ako rezultat bude da se proizvodnja i zagađenje presele u zemlje s manjom disciplinom što se tiče emisija”. Po Komisijinu planu, svaka zemlja EU imat će obvezni plafon emisije stakleničkih plinova baziran na njezinu bogatstvu, a koristit će se kriterij BDP-a po stanovniku.To znači da će bogatije zemlje snositi veći teret, od nekih će se tražiti da smanje emisiju i za 20 posto u sljedećih dvanaest godina u odnosu na razinu iz 2005. S druge strane, najsiromašnije, kao Bugarska i Rumunjska, moći će povećati svoje emisije za čak 20 posto u odnosu na razine u 2005.
(H)

Nema ukidanja PDV-a za ‘zelene’ proizvode

EK neće predložiti manji PDV za energetski učinkovite proizvode u okviru EU-programa suzbijanja klimatskih promjena unatoč zalaganju Francuske i Britanije, kazao je izvor blizak Komisiji.Te dvije zemlje prošle su godine u pismu upućenom ministrima financija EU predložile smanjivanje poreza na dodanu vrijednost (PDV) za “zelene” proizvode. Izmjene PDV-a mora predložiti Europska komisija, a članice ih moraju jednoglasno prihvatiti.“Nemamo dovoljno uvjerljive razloge za to”, kazao je jedan viši izvor blizak Komisiji.