U Karlovcu je početkom prošle godine s radom počela Šumarska savjetodavna služba, odnosno podružnica te službe s dva inženjera šumarstva, dva šumarska tehničara i jednim administratorom, te voditeljem podružnice Matijom Volnerom. Razloge za osnivanje ove službe treba tražiti u činjenici da je 48 posto površine Hrvatska obraslo šumom, od čega je 22 posto u privatnom vlasništvu. Naime, u Hrvatskoj je oko 600.000 vlasnika šuma, a Karlovačka je županija, napominju u Hrvatskim šumama, pri vrhu po broju privatnih šumoposjednika. Posao ove službe je da im pomognu kako da bolje gospodare tim šumama. Kako je nedavno voditelj ŠSS u Karlovcu Matija Volner kazao za lokalne medije, stanje u privatnim šumama je iznimno loše u odnosu na državne jer se zbog bespravne sječe i lošim gospodarenjem došlo do toga da se danas teško pronalazi tehničko drvo. No da bi se stanje u privatnim šumama popravilo, na raspolaganju je 80 milijuna kuna iz Fonda općekorisne funkcije šuma (OKFŠ), a Fond se puni na način da sve pravne osobe u Hrvatskoj uplaćuju 0,07 posto od ukupnog prihoda. Novac je namijenjen za biološku obnovu privatnih šuma te za gradnju šumskih prometnica. Da bi se novac mogao dobiti, potrebno je upisati se u Upisnik šumoposjednika u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Ministarstvo izdaje iskaznicu šumoposjedniku i na temelju toga može se putem ove službe ŠSS dobiti novac za zahvate koje obavljaju u svojoj šumi ili se obavlja doznaka. Primjerice, ako je riječ o pošumljavanju sadnice, kupuje ih ŠSS, ali plaćaju i troškove pripreme terena i samo pošumljavanje. Volner također napominje da kada tehničari ili inženjeri izlaze na teren oni šumoposjedniku predlažu koju bi vrstu bilo dobro pošumiti, ali ne uvjetuju da to mora biti. Putem Šumarske savjetodavne službe mogu se, primjerice, nabaviti gotovo sve vrste sadnica, osim hrasta, te to mogu biti i bukva, trešnja ili pak četinjače. Sadi li se hrast, na površinu od jednog hektara ide 7000 sadnica, koje kupuje Šumarska savjetodavna služba, cijena jedne sadnice hrasta je četiri kune. Osim što vlasnik dobije sadnice besplatno, plaćaju mu se i radovi na pripremi terena za sadnju za što može dobiti 2400 kuna, a sam posao sadnje plaća se 10.000 kuna. Prema informacijama s terena, interes vlasnika šuma je velik, no nisu svi uspjeli “prebaciti” nekadašnje poljoprivredno zemljište kao šumu, a bez toga ne mogu ostvariti sredstva. Problem je i što su podatci u Katastru zastarjeli pa se, primjerice, u Karlovačkoj županiji pod šumom vodi 45.000 hektara, a posljednji ortofoto pokazuje da je šumom stvarno obraslo 105.000 hektara, odnosno tijekom ratnih i poratnih godina šuma je progutala dobar dio poljoprivrednog zemljišta koje nitko ne obrađuje.
U Hrvatskoj ima 600 tisuća vlasnika šuma, a čak 48 posto zemlje je pod šumama
U Karlovcu je početkom prošle godine s radom počela Šumarska savjetodavna služba, odnosno podružnica te službe s dva inženjera šumarstva, dva šumarska tehničara i jednim administratorom, te voditeljem podružnice Matijom Volnerom. Razloge za osnivanje ove službe treba tražiti u činjenici da je 48 posto površine Hrvatska obraslo šumom, od čega je 22 posto u privatnom vlasništvu. Naime, u Hrvatskoj je oko 600.000 vlasnika šuma, a Karlovačka je županija, napominju u Hrvatskim šumama, pri vrhu po broju privatnih šumoposjednika. Posao ove službe je da im pomognu kako da bolje gospodare tim šumama. Kako je nedavno voditelj ŠSS u Karlovcu Matija Volner kazao za lokalne medije, stanje u privatnim šumama je iznimno loše u odnosu na državne jer se zbog bespravne sječe i lošim gospodarenjem došlo do toga da se danas teško pronalazi tehničko drvo. No da bi se stanje u privatnim šumama popravilo, na raspolaganju je 80 milijuna kuna iz Fonda općekorisne funkcije šuma (OKFŠ), a Fond se puni na način da sve pravne osobe u Hrvatskoj uplaćuju 0,07 posto od ukupnog prihoda. Novac je namijenjen za biološku obnovu privatnih šuma te za gradnju šumskih prometnica. Da bi se novac mogao dobiti, potrebno je upisati se u Upisnik šumoposjednika u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva. Ministarstvo izdaje iskaznicu šumoposjedniku i na temelju toga može se putem ove službe ŠSS dobiti novac za zahvate koje obavljaju u svojoj šumi ili se obavlja doznaka. Primjerice, ako je riječ o pošumljavanju sadnice, kupuje ih ŠSS, ali plaćaju i troškove pripreme terena i samo pošumljavanje. Volner također napominje da kada tehničari ili inženjeri izlaze na teren oni šumoposjedniku predlažu koju bi vrstu bilo dobro pošumiti, ali ne uvjetuju da to mora biti. Putem Šumarske savjetodavne službe mogu se, primjerice, nabaviti gotovo sve vrste sadnica, osim hrasta, te to mogu biti i bukva, trešnja ili pak četinjače. Sadi li se hrast, na površinu od jednog hektara ide 7000 sadnica, koje kupuje Šumarska savjetodavna služba, cijena jedne sadnice hrasta je četiri kune. Osim što vlasnik dobije sadnice besplatno, plaćaju mu se i radovi na pripremi terena za sadnju za što može dobiti 2400 kuna, a sam posao sadnje plaća se 10.000 kuna. Prema informacijama s terena, interes vlasnika šuma je velik, no nisu svi uspjeli “prebaciti” nekadašnje poljoprivredno zemljište kao šumu, a bez toga ne mogu ostvariti sredstva. Problem je i što su podatci u Katastru zastarjeli pa se, primjerice, u Karlovačkoj županiji pod šumom vodi 45.000 hektara, a posljednji ortofoto pokazuje da je šumom stvarno obraslo 105.000 hektara, odnosno tijekom ratnih i poratnih godina šuma je progutala dobar dio poljoprivrednog zemljišta koje nitko ne obrađuje.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu